Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro iskorišteni kapaciteti.
Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
Prema najnovijem izvještaju međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, prošle godine je u vjetroelektranama proizvedeno 2.304 teravatsata (TWh) električne energije, što je povećanje od 9,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a udio vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije na globalnom nivou povećan je sa 7,3 na 7,8 posto. Kina je prednjačila sa proizvodnjom od 886 TWh, dok je Danska imala udio vjetroelektrana od 54 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije.
Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi korištenja vjetropotencijala, s obzirom na to da su vjetroelektrane proizvele samo 357 gigavatsati prošle godine, što čini samo dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. Međutim, postoji značajan potencijal za napredak.
“Trenutni realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama iznosi oko 2.000 megavata (MW), ali je trenutno iskorišten manje od sedam posto tog potencijala. Očekuje se da će u naredne tri do četiri godine biti instalirano skoro 700 MW vjetroelektrana, s godišnjom proizvodnjom energije od oko dva TWh, kao i oko 1.500 MW solarnih elektrana s godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, uglavnom od strane privatnih kompanija”, izjavio je prof. dr. Zijad Bajramović za Business Magazine.
Ograničavajući faktori
U Republici Srpskoj su do sada dodijeljene koncesije za izgradnju tri vjetroelektrane ukupne instalirane snage od oko 165 MW, ali još nijedna nije izgrađena.
Postoje brojne prepreke za veće oslanjanje Bosne i Hercegovine na električnu energiju iz vjetroelektrana, uključujući probleme s balansiranjem i uvjetima za priključenje novih vjetroelektrana na mrežu. Nedostatak kapaciteta u distributivnoj i 110 kV prenosnoj mreži predstavlja veliki izazov, dok se kaže da će se 220 kV i 400 kV kapaciteti brzo popuniti.
U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske ističu da je važno osigurati rezervnu proizvodnju putem baterijskih sistema ili hidroelektrana, te da su promjene u zakonodavstvu usmjerene ka podsticanju vjetroelektrana instalirane snage do 50 MW.

Nerazvijena prenosna i distributivna infrastruktura, kao i određene koncesijske odredbe, predstavljaju prepreke za razvoj vjetroelektrana u zemlji. Ipak, iz Elektroprivrede HZHB ističu da je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane, ključna za njihovu poslovnu strategiju.
Prekogranična saradnja
Projekti za budućnost
Elektroprivreda HZHB razvija više projekata vjetroelektrana, od kojih su najznačajniji Poklečani, Velika Vlajna/Jastrebinka, Borova glava i Planinica. Kompanija naglašava da su vjetroelektrane ključna strateška odrednica za budući razvoj.
Armin Zeba
Objava BiH koristi manje od sedam posto potencijala vjetra pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( business-magazine.ba / ffmo.ba )