back to top

Digitalne vještine: Most između obrazovnih institucija i privrede

spot_img

Zahvaljujući digitalizaciji danas npr. proizvođač automobila može da ima pristup svakom automobilu, radeći nadogradnju na isti način kako se radi na mobilnim telefonima. Digitalizacija pruža izvanredne prilike i za obrazovne ustanove i industriju, olakšavajući prenos relevantnih znanja i vještina direktno iz učionica u radna okruženja. U tome im pomaže stručna praksa u kompanijama iz lokalne zajednice, entuzijastičan menadžment i partneri poput GIZ-a, koji kroz projekte omogućava usavršavanja stručnih kadrova i općenito procese digitalne transformacije

Digitalizacija i inovacije trebaju da postanu dio obaveznog kurikuluma trenutnih nastavnih planova i programa u BiH kako bi se nove generacije pripremile za poslove u digitalnom dobu, zaključak je konferencije „Priprema za budućnost – digitalne vještine“, koju su u Sarajevu organizovali Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD), GIZ BiH i Ambasada Švicarske u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH.

Ovogodišnja konferencija nije bila samo skup stručnjaka, predstavnika akademske zajednice i donositelja odluka, već prilika za zajedničko stvaranje vizije obrazovanja koje će iznjedriti generacije spremne za izazove koje donosi brza evolucija tehnologije.

Kako su istakli iz Austrijske agencije za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD) godišnja konferencija stručnog obrazovanja je događaj koji omogućava zainteresovanim stranama iz svih sistema stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini da razmijene ideje i istaknu najbolje prakse kako u BiH tako i unutar EU. Fokus ovogodišnje konferencije u okviru „Evropske godine vještina“, bio je na uticaju digitalizacije na privredu, tržište rada, a samim tim i na obrazovne sisteme u BiH. Istaknuto je da je jako važno razgovarati o važnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini 2021-2030 na osnovu preporuka iz Rige.
Na konferenciji su predstavljeni i primjeri dobre prakse u privatnom i u javnom sektoru sa fokusom na buduće prioritete u oblasti digitalizacije u srednjem stručnom obrazovanju.

Govoreći o značaju digitalizacije za privatni sektor, Elmir Talić, predstavnik kompanije Porsche BiH je istakao da u svakom sektoru u kompaniji imaju osobu koja krči put i uči druge digitalnim vještinama. Talić je govorio o mogućnostima dijagnostike automobila na daljinu i tome kako u ovoj kompaniji ekspert iz Sarajeva ima pristup automobilu u Bihaću. No, digitalizacija je otišla i korak dalje, te danas proizvođač može da ima pristup svakom automobilu, radeći nadogradnju na način na koji se radi update na mobilnim telefonima.

Pružatelji usluga stručnog obrazovanja i obuke trebaju aktivno sarađivati s kompanijama kako bi razumjeli specifične zahtjeve i trendove u njihovim industrijama. Ovakva saradnja omogućava prilagodljivost kurikuluma, osigurava da se učenici obučavaju relevantnim vještinama povećavajući mogućnost zapošljavanja nakon završetka obrazovanja.

Vladana Sredanović, iz Tehničke škole Gradiška istakla je kako se u školi trude da učenicima daju osnovne digitalne vještine. U tome im pomaže stručna praksa u kompanijama iz lokalne zajednice, entuzijastičan menadžment i partneri poput GIZ-a, koji kroz projekte omogućavaju da se profesori usavršavaju kako ovdje, tako i na studijskim putovanjima u inostranstvu. Ona ističe da škola odgovara na digitalizaciju u skladu sa materijalnim mogućnostima.

Digitalizacija pruža izvanredne prilike za obrazovne ustanove i industriju, olakšavajući prenos relevantnih znanja i vještina direktno iz učionica u radna okruženja. Efikasna saradnja između škola stručnog obrazovanja, te privatnog sektora ključna je u zadovoljavanju ovih potreba.

Pozitivan primjer saradnje kompanije u BiH koja se bavi digitalizacijom i obrazovnih institucija je kompanija DKR iz Tuzle.

Prema riječima Miralema Bulića iz DKR-a, kompanija sama sebi obezbjeđuju radnu snagu, budući da su prvi centar u BiH koji se bavi robotikom. Bulić navodi da je kompanija DKR donirala robotske ruke tehničkim školama i fakultetima u Tuzli kako bi motivisali učenike i studente da rade na njima.

“U našoj kompaniji postoji i mogućnost obavljanja stručne prakse. Međutim, moram istaći da među radnicima još uvijek postoji strah da će ih zamijeniti roboti, ali to nije istina jer roboti rade teške i manuelne poslove, i na taj način pozicioniraju radnike na bolje mjesto i ostavljaju im više prostora za kreativnost i produktivnost. Čak ni velika, a posebno mala i srednja preduzeća neće otpuštati radnike zbog robotizacije”, smatra Bulić.

Industrija videoigara još jedna je zanimljiva tema o kojoj je bilo riječi na konferenciji. Dok su se druge zemlje pozicionirale visoko u ovoj oblasti, BiH trenutno ima samo šest kompanija koje posluju u ovom polju. Videoigre nisu samo mjesto zabave i razonode, nego se sve više koriste u edukacijske svrhe, mogu prenositi poruke i plasirati proizvode na zanimljiv i interaktivan način.

Stefan Filipović iz kompanije Legit d.o.o je istakao na konferenciji da su potencijali ove industrije ogromni, ali da je i na tako malom tržištu stalna potraga za stručnjacima koji žele ovdje ostati i raditi.
“Kako bi pronašli kompetentan kadar dali smo studentima priliku za plaćenu praksu i mogućnost ostanka u kompaniji. Pored toga u procesu digitalne transformacije su bitni i partneri poput GIZ-a, kako bi čuli inicijative i potpomogli samu digitalizaciju, ali i kooperaciju među svim akterima koji učestvuju u ovom procesu. Uskoro će se osnovati i udruženje koje će zastupati interese kompanija koje posluju u sektoru industrije video igara, poticati međunarodna partnerstva, zagovaranje i edukaciju, kako bi se u industriji videoigara moglo angažovati što više kompetentne lokalne radne snage”, kazao je Filipović.

Dualno organizovani sistem u BiH podržan je od strane Njemačke vlade i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) u okviru projekta „Razvoj privatnog sektora i promocija zapošljavanja“ te okuplja partnere iz obrazovnog sektora u BiH.

“Digitalizacija je već u srži poslovnih procesa u vodećim malim i srednjim preduzećima u BiH i neophodna je za uspješno poslovanje u budućnosti. Pružatelji obrazovnih usluga pokazali su otvorenost i spremnost da se jače fokusiraju na digitalne inovacije kako bi išli u korak sa zahtjevima tržišta rada i poboljšali zapošljavanje maturanata” zaključio je Roman Gorowoj, menadžer komponente Jačanje stručnog obrazovanja (SVET) u GIZ-u.

033.ba

biznis.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima