Svijet blockchain i kriptovaluta svjedočio je ogromnom rastu u posljednjem desetljeću. Iako se ovi pojmovi često koriste kao sinonimi, oni predstavljaju različite, ali povezane tehnologije. Cilj ovog članka je razotkriti koncepte blockchaina i kriptovaluta objašnjavajući njihovu prirodu, funkciju i potencijal za naše živote.

Šta je Blockchain?

U osnovi, blockchain je decentralizirana digitalna knjiga koja bilježi transakcije na mnogim računarima tako da snimljene transakcije ne mogu biti promijenjene. Na taj način se osigurava sigurnost i integritet podataka. Blockchain je osnovna tehnologija koja stoji iza kriptovaluta, ali se njeni primjeni protežu izvan digitalne valute.

Bitne karakteristike blockchaina:

• Decentralizacija: Tradicionalne baze podataka su centralizirane, što znači da ih kontroliše jedan entitet (kao što su tvrtka ili vlada). Nasuprot tome, blockchain održava distribuiranu mrežu računara (čvorova). Svaki čvor sadrži kopiju cijelog blockchaina i svi čvorovi rade zajedno kako bi potvrdili i zabilježili nove transakcije.
• Transparentnost: Transakcije zabilježene na blockchainu su transparentne i dostupne svima. Svaka transakcija ima vremenski žig i povezana je s prethodnom, čineći lanac zapisa javno dostupnim.
• Nepromjenjivost: Jednom kada se transakcija zabilježi na blockchainu, ne može se mijenjati. Ova nepromjenjivost je osigurana kroz “kriptografsko raspršivanje” i mehanizme konsenzusa, čineći varanje ili manipulaciju izuzetno teškim.
• Sigurnost: Blockchain koristi napredne kriptografske tehnike za zaštitu podataka. Svaki blok u lancu sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, podatke o transakciji i vremensku oznaku. To ga čini otpornim na povrede podataka i cyber napade.

Kako funkcioniše Blockchain?

Da bismo shvatili kako blockchain funkcioniše, pogledajmo proces dodavanja nove transakcije u blockchain:

• Započinjanje transakcije: Korisnik pokreće transakciju slanjem obavijesti mreži. Ova transakcija uključuje detalje poput adrese pošiljaoca i primaoca, kao i iznos kriptovalute koji se prenosi.
• Validacija transakcije: Nakon toga mrežni čvorovi potvrđuju transakciju, uključujući provjeru legitimnosti transakcije (npr. provjera da li pošiljalac ima dovoljno sredstava).
• Formiranje blokova: Validirane transakcije se grupišu u blokove rudara (u slučaju Bitcoina) ili validatora (u drugim blockchain sistemima). Ovaj blok također sadrži referencu na prethodni blok u lancu, čime se osigurava kontinuitet.
• Dokaz rada/mehanizam konsenzusa: Blok je tada podvrgnut mehanizmu konsenzusa. U sistemima Proof of Work (PoW) rudari se takmiče u rješavanju složenih matematičkih problema. Prvi koji to riješi dodaje blok u blockchain i nagrađuje se kriptovalutom. Drugi mehanizmi konsenzusa poput dokaza o udelu (PoS) i delegiranog dokaza o udelu (DPoS) koriste različite metode za verifikaciju validnosti i dodavanje blokova.
• Dodavanje bloka: Nakon što je blok potvrđen i dodan u blockchain, transakcija je smatrana završenom. Svi čvorovi ažuriraju svoje kopije blockchaina kako bi uključili novi blok.

Šta su kriptovalute?

Kriptovalute su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografske tehnike za sigurne transakcije. Za razliku od tradicionalnih valuta koje izdaje vlada (fiat valute), kriptovalute funkcionišu na decentralizovanim mrežama zasnovanim na blockchain tehnologiji.

Bitne karakteristike kriptovaluta:

• Decentralizacija: Kriptovalute nisu kontrolisane od strane centralnog tijela poput banke ili vlade. Ova decentralizacija se postiže korištenjem blockchain tehnologije.
• Sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografske tehnike za zaštitu transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica. To ih čini otpornim na prevare i falsifikovanje.
• Anonimnost i privatnost: Iako su sve transakcije zabeležene u javnoj knjizi, identiteti uključenih strana često su pseudonimi. To pruža nivo privatnosti koji nije dostupan u tradicionalnom bankarstvu.
• Globalna dostupnost: Kriptovalute se mogu slati i primati širom svijeta, čineći ih dostupnim svima sa internet vezom.

Kako funkcionišu kriptovalute?

Kriptovalute se oslanjaju na blockchain tehnologiju da bi funkcionisale. Evo pojednostavljenog objašnjenja kako to rade:

• Novčanici i adrese: Korisnici čuvaju svoje kriptovalute u digitalnim novčanicima koji imaju jedinstvene adrese. Ove adrese se koriste za slanje i primanje kriptovaluta.
• Transakcije: Kada korisnik želi poslati kriptovalutu, on kreira transakciju i potpisuje je svojim privatnim ključem. Ova transakcija se šalje mreži na verifikaciju validnosti.
• Rudarenje/provera validnosti: Mrežni čvorovi verifikuju transakciju korišćenjem mehanizama konsenzusa. U slučaju Bitcoina, rudari koriste PoW za verifikaciju validnosti i dodavanje transakcija u blockchain.
• Ažuriranje blockchaina: Nakon validacije, transakcija se dodaje u blockchain, a “knjiga” se ažurira na svim čvorovima. Saldo novčanika primaoca se povećava, a saldo pošiljaoca smanjuje.

Popularne kriptovalute

• Bitcoin (BTC): Prva i najpoznatija kriptovaluta koju je kreirala anonimna osoba (ili grupa) poznata kao Satoshi Nakamoto. Bitcoin je uveo koncept blockchain tehnologije i ostaje najvrednija kriptovaluta.
• Ethereum (ETH): Ethereum je decentralizovana platforma koja omogućava pametne ugovore i decentralizovane aplikacije (DApps). Njegova prvobitna kriptovaluta, Ether, koristi se za plaćanje internet transakcija i računarskih usluga.
• Ripple (XRP): Ripple se fokusira na omogućavanje brzih, jeftinih međunarodnih plaćanja. Za razliku od Bitcoina i Ethereuma, Rippleov mehanizam konsenzusa ne oslanja se na rudarenje.
• Litecoin (LTC): Često nazivan srebrom u poređenju sa “Bitcoin zlatom”, Litecoin nudi brže vreme potvrde transakcije i drugačiji algoritam raspršivanja.
• Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Njen konsenzusni motor, Ouroboros, zasnovan je na PoS-u.

Potencijalne primjene blockchaina izvan kriptovaluta

Iako su kriptovalute najpoznatija primjena blockchain tehnologije, potencijalne primjene blockchaina su mnogobrojne izvan digitalnih valuta. Evo nekoliko značajnih primjera:

• Upravljanje lancem opskrbe: Blockchain može pružiti transparentnost u lancima snabdijevanja, pomažući u sprečavanju prijevara i osiguravajući autentičnost proizvoda.
• Zdravstvena njega: Blockchain može sigurno čuvati i dijeliti medicinske podatke, poboljšavajući efikasnost i sigurnost zdravstvenog sistema.
• Sistemi glasanja: Sistemi glasanja koji se baziraju na blockchainu mogu poboljšati sigurnost i transparentnost izbora, smanjujući rizik od prijevara.
• Provjera identiteta: Blockchain se može koristiti za sigurnu i neprobojnu provjeru identiteta, pomažući u sprečavanju krađe identiteta.
• Nekretnine: Blockchain može pojednostaviti transakcije nekretnina pružajući transparentan i siguran način evidentiranja vlasništva i transfera imovine.

Potencijalni problemi

Unatoč svojem potencijalu, blockchain tehnologija suočava se s nekoliko izazova:

• Skalabilnost: Kako se broj transakcija povećava, blockchain mreže mogu postati preopterećene, što dovodi do sporijeg vremena transakcije i viših transakcijskih naknada.
• Potrošnja energije: Blokovi lanaca zasnovani na PoW mehanizmu poput Bitcoina troše značajne količine energije, što predstavlja brigu za okolinu.
• Regulacija: Regulatorsko okruženje za kriptovalute još uvijek se razvija, a vlade širom svijeta bore se s regulisanjem i oporezivanjem digitalne imovine.
• Sigurnost: Iako je blockchain generalno siguran, nije imun na napade. Na primjer, “napadi od 51%”, gdje grupa rudara kontroliše više od 50% računalne snage mreže, mogu ugroziti integritet blockchaina.

Blockchain i kriptovalute predstavljaju revolucionaran promjenu u načinu na koji razmišljamo o novcu, transakcijama i sigurnosti podataka. Iako je tehnologija još uvijek u relativno mladoj fazi, njeni potencijalni efekti su brojni i raznoliki, obećavajući transformaciju industrija od financija do zdravstva.

Napisao: Boris Plavljanić

Post Uvod u Blockchain i kriptovalute pojavio se prvo na PC CHIP-u.

Izvor: ( pcchip.hr / NodeJS.rs )