U periodu 2024. – 2026. godina u Bosni i Hercegovini se može očekivati ekonomski rast sa prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou (2024. – 2,9 posto, 2025. – 3,0 posto, 2026. – 3,4 posto, procjenjuje državna Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP BiH) u svom Programu ekonomskih reformi za 2024. – 2026. godinu.

Dva scenarija

“Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.

Naime, održivi rast ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, praćeni blagim povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza, trebali bi očuvati stabilnost raspoloživog dohotka građana. Ako se pri tome ima u vidu da privatna potrošnje u strukturi druto društvenog proizvoda (BDP) zauzima veoma važno mjesto, može se očekivati da će ona predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta tokom programskog perioda.

S druge strane, imajući u vidu visok nivo javne potrošnje u okviru BDP-a i napore koji se ulažu kroz proces fiskalne konsolidacije, tokom ovog perioda očekuje se postepena stabilizacija javnih finansija kroz smanjenje javnih rashoda i istovremeno povećanje javnih prihoda, kako bi se ograničio rast javne potrošnje“, navodi se u Progamu, uz opasku da bi do kraja 2026. godine udio javne potrošnje u BDP-u trebao biti smanjen na 17,3 posto.

U DEP-ovoj srednjoročnoj projekciji ekonomskih kretanja u BiH izražava se i očekivanje da će u naredne tri godine “mjerama fiskalne politike dio sredstava iz tekuće potrošnje biti kanaliziran u svrhu jačanja investicione potrošnje“, pri čemu se precizira da bi u periodu 2024. – 2026. obim bruto investicija u stalna sredstva mogla rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko pet posto (3,5 posto u 2024, 5,7 posto u 2025. i 6,3 posto u 2026.). Paralelno s rastom priliva privatnih investicija, koje čine oko 80 posto ukupnih ulaganja u BiH, DEP očekuje i značajniji doprinos javnih investicija u smislu njihovog godišnjeg rasta većeg od sedam posto, odnosno povećanja udjela u BDP-u na oko 3,3 procenta, dok za direktne strane investicije prosječni projicirani udio u BDP-u iznosi oko 2,3 posto.

Kada je, pak, riječ o poboljšanju bosanskohercegovačke vanjskotrgovinske razmjene, u programu se potcrtava da je ono uvjetovano “stabilizacijom eksternog okruženja, uz unapređenje industrijske baze i podizanje konkurentnosti u zemlji“.

“U tom slučaju, u BiH se može očekivati prosječni godišnji rast izvoza od oko osam posto. Tako bi tokom ovog perioda, zahvaljujući ovom izvoznom rastu, udio izvoza u BDP-u bio povećan na preko 50 posto na kraju 2026. godine.

S druge strane, očekuje se da bi se uvoz u ovom vremenskom periodu trebao kretati po nešto sporijoj godišnjoj stopi rasta od oko šest posto. Posljedica ovakvog kretanja uvoznog rasta bila bi stabilizacija udjela uvoza u BDP-u na oko 60 posto na kraju 2026. godine.

Nešto snažniji rast izvoza u odnosu na rast uvoza u srednjem roku bi rezultirao postepenom stabilizacijom vanjskotrgovinskog bilansa kao udio u BDP-u na oko 10 posto, odnosno blago pozitivnim doprinosom ekonomskom rastu, dok bi pokrivenost uvoza izvozom zaključno sa 2026. trebala iznositi preko 80 posto“, prognozira DEP.

U periodu 2024. – 2026. obim bruto investicija u stalna sredstva mogla bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko pet posto (3,5 posto u 2024, 5,7 posto u 2025. i 6,3 posto u 2026.)

Pod pretpostavkom postepenog slabljenja inflatornih pritisaka i stabilizacije ekonomskog rasta, koji bi se trebali pozitivno odraziti na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, te poboljšanja implementacije reformskih mjera usmjerenih na unapređenje poslovnog ambijenta, kao ključnog preduvjeta za rast investicija, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta te povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije bh. proizvođača na domaćem i stranim tržištima, DEP procjenjuje da BiH u posmatranom periodu “mogla bilježiti napredak u vidu povećanja proizvodnje, zaposlenosti i tehnološke strukture kada je u pitanju industrijska proizvodnja u zemlji“.

U osvrtu na domaće tržište rada, s druge strane, DEP na temelju projiciranog ubrzavanja ekonomskog rasta procjenjuje da bi se tokom perioda 2024. – 2026. broj zaposlenih mogao nastaviti povećavati po godišnjoj stopi od 1,4 od 1,6 posto, uz istovremeni rast prosječne neto plate od tri do četiri posto godišnje te inflaciju od 3,1 posto u 2024., 2,2 posto 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.

No, imajuću u vidu globalne poltičke i ekonomske turbulencije koje neizbježno utiču i na bh. ekonomiju, DEP je pripremio i srednjoročni makroekonomski scenarij, u kojem je projicirana stopa ekonomskog rasta naše zemlje niža za oko 0,7 procentnih poena u odnosu na osnovnu prognozu.

“Naime, dešavanja u međunarodnom okruženja bi usporila i produžila

planirani ekonomski oporavak zemlje u srednjem roku. Pretpostavka je da bi BiH dosta teže ostvarila ekonomski rast od vremena prije izbijanja pandemije Covid 19 (oko tri posto na godišnjem nivou), a približavanje potencijalnom nivou BDP-a bi bilo prolongirano.

Uslijed visokog nivoa trgovinske integracije sa zemljama Evropske unije, niži nivo izvozne tražnje doveo bi do sporijeg oporavka izvoza, nižeg nivoa proizvodnje i samim tim bi pogodio agregatnu ponudu BiH. S druge strane, slabljenje ekonomske aktivnosti u eksternom okruženju nesumnjivo bi dovelo do sporijeg oporavka domaće agregatne tražnje, jer bi niži nivo proizvodnje usporio planirana povećanja zaposlenosti i plata, što bi uz slabiji priliv doznaka građana iz inostranstva oslabilo raspoloživi dohodak građana, odnosno privatnu potrošnju.

Niži nivo ukupne privredne aktivnosti u zemlji bi nesumnjivo doveo do usporavanja očekivanih investicionih ulaganja“, pojašnjava se u Programu, uz napomenu da “prijetnju realizaciji projekcija iz osnovnog scenarija predstavljaju i unutrašnji izazovi – složen sistem donošenja odluka i spor tempo provođenja strukturalnih reformi u zemlji“.

Strukturne reforme

Analizirajući prioritetne strukturne reforme nužne za ekonomski napredak BiH, DEP u prvi plan ističe unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenju uslova poslovanja

“Cilj Reformske mjere 1 – Podrška tehnološkom razvoju privrede,  je da se unaprijedi  postojeći tehnološki nivo prerađivačke industrije te da se iskoriste potencijali trenda digitalne tranzicije za unapređenje poslovnih procesa, upravljanja i valorizaciju svih faza ciklusa proizvodnje.

Planira se više programa podsticaja ulaganju u tehnologiju, izvoz i preduzetništvo, kako za strateška, tako i za mala i srednja preduzeća (MSP). Njihov cilj je otkloniti problem niskog nivoa ulaganja, posebno u unapređenje tehnoloških procesa i pristupa izvorima finansiranja za ulaganja u kapitalnu opremu i opštu finansijsku poziciju.

U RS, finansijska podrška odnosit će se na realizaciju razvojnih projekata preduzeća – uvođenje savremene tehnologije, opreme i know-how, razvoj novih proizvoda, podršku inovacijama, digitalnu transformaciju i druge namjene koje doprinose razvoju i unapređenju konkurentnosti industrije. U FBiH planiraju se realizacija projekta Jačanje konkurentnosti MSP, programa podrške za kreditiranje nabavke opreme i infrastrukture za razvoj kompanija IT sektora, kao i programa podrške start-up firmama za inovativnu i digitalnu ekonomiju.

Ova reformska mjera ciljat će na problem nedovoljnog ulaganja kroz izgradnju tehnoloških parkova i podsticanje inovacija i drugih elemenata inovacionog ekosistema. U RS, jedan od primarnih strateških projekata bit će razvoj Naučno-tehnološkog parka Banja Luka, koji je trenutno u izgradnji, а u planu je i unapređenje pravnog okvira za inovacije i osnivanje Fonda za inovacionu djelatnost. U FBiH je u toku priprema Zakona o inovacijama, a pored uspostavljanja hubova za digitalizaciju i razvoj proizvoda, planira se mapiranje postojećih centara izvrsnosti radi analize potreba za osnivanjem naučno-tehnoloških parkova. Kako u RS, tako i u FBiH planiraju se programi podrške naučno-istraživačkim i razvojnim projektima, sa naglaskom na saradnji između privrede i naučno-istraživačkih institucija.

Konačno, ova mjera obuhvata i podršku tehnološkom unapređenju i modernizaciji sektora poljoprivrede, šumarstva i turizma“, objašnjava se se u Programu te sumira da procijenjeni troškovi navedene reformske mjere iznose oko 127 miliona eura.

Kako se navodi, cilj druge mjere – Unapređenje uslova poslovanja, je “smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga koje privredni subjekti u BiH moraju da prevazilaze ili na koje mogu da računaju u poslovanju“.

Broj zaposlenih mogao bi se nastaviti povećavati po godišnjoj stopi od 1,4 do 1,6 posto, uz istovremeni rast prosječne neto plate od tri do četiri posto te inflaciju od 3,1 posto u 2024., 2,2 posto 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.

“Aktivnosti će biti naročito usredsređene na izmjene u regulativi poslovanja poslovnih subjekata i institucija, naročito u vezi sa unapređenjem regulatornog okvira poduzetničke infrastrukture, te poreske i administrativne reforme, uključujući i digitalizaciju, sa ciljem smanjenja sive ekonomije i olakšanog prijavljivanja poreza.

U periodu 2024. – 2026. troškovi realizacije ove reformske mjere iznose oko 63,4 miliona eura“, potcrtava se u Programu.

Strukturna mjera 2 – Povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća, podrazumijeva  transparentnost njihovog rada i bolji nadzor od strane entitetskih vlada, kao i restrukturiranje Elektroprivrede i Željeznica RS.

“Ova reformska mjera imat će dugoročno pozitivan efekat na konkurentnost, jer će smanjiti zavisnost javnih preduzeća od budžetskih subvencija i dugoročno rasteretiti budžet od potencijalnih obaveza po osnovu neizmirenih dugovanja javnih preduzeća ostatku privrede.ffmo.ba )