U nastavku vam donosimo zanimljiv članak o tome kako su gradovi u Srbiji dobili imena, odnosno porijeklo imena gradova u Srbiji? Imena gradova u Srbiji predstavljaju

bogati mozaik povijesnih, jezičnih i kulturnih utjecaja koji se proteže od antičkih vremena do suvremenih promjena.

Mnoga imena potječu od prirodnih obilježja mjesta, imena vladara ili vlasnika imanja, riječi iz slavenskog jezika, pa čak i iz mađarskih, turskih i romanskih korijena. Ti su se nazivi često mijenjali tijekom stoljeća zbog političkih, ratnih ili administrativnih razloga.

Kad pogledamo kartu Srbije, vidimo mozaik jezika, legendi i geografskih obilježja. Evo kako su neki naši gradovi u Srbiji dobili imena:

1. Beograd

Iako se danas naziv čini očiglednim (Beograd – “bijeli grad”), njegova je povijest mnogo dublja. Prvi zabilježeni naziv bio je Singidunum.

Podrijetlo: Keltsko pleme Skordisci ga je nazvalo po tračkom plemenu Singa koje je tu živjelo, dok dunum na keltskom znači grad ili tvrđava.

Slavensko ime: Kad su Slaveni stigli, nad rijekama su blistale bijele zidine rimske tvrđave, sagrađene od kamena sa Tašmajdana. Tako je nastalo ime Beligrad, koje se prvi put spominje u pismu pape Ivana VIII 878. godine.

2. Novi Sad

Za razliku od mnogih drugih, Novi Sad nosi točan datum rođenja svog imena – 1. veljače 1748. godine.

Story: Građani tadašnjeg Ratzen Stadta otišli su u Beč kupiti od carice Marije Terezije status slobodnog kraljevskog grada.

Rješenje: Carica im je dala status, ali je zahtijevala novo ime. Na latinskom je to bilo Neoplanta (nova sadnja/nasad). Srbi su ga preveli kao Novi Sad, Mađari kao Újvidék, a Nijemci kao Neusatz.

3. Niš

Niš je jedan od najstarijih gradova u Evropi, a njegovo ime nije se menjalo vekovima.

Porijeklo: Rimski Naissus (Nais) vjerojatno potječe iz rijeke Nišave. Kelti su rijeku nazivali “Vilin potok” (od riječi Naissa – vila, nimfa). Legenda kaže da je grad dobio ime po Villa Naisa, ali lingvisti vjeruju da korijen riječi jednostavno znači “voda koja teče”.

4. Kragujevac

Srce Šumadije je dobilo ime po jednoj ptici.

Podrijetlo: U srednjem vijeku guste šume oko današnjeg grada bile su idealne za lov. Tamo je uzgajana i dresirana vrsta jastreba zvana gojaz. Kragujevčani su bili ljudi koji su ove ptice lovili ili dresirali za plemstvo, pa je po njima i mjesto dobilo ime.

5. Priština

Naziv Priština dolazi od staroslavenske riječi prišt ili priš, što znači “približen, nastanjen” ili “naselje u blizini nečega”. Druga tumačenja povezuju ime s rijekom Prištavom koja protječe kroz grad ili ime s osobom ili plemenom s imenom Prišt, što bi značilo da bi grad dobio ime po osnivaču ili važnoj osobi u povijesti mjesta.

6. Valjevo

Poreklo imena Valjeva predmet je brojnih rasprava, a postoji nekoliko teorija:
Od osobnog imena: Neki smatraju da je vlasnik prve gostionice ili knez bio neki Valj. Od glagola “kotrljati se” (kotrljati se): Zbog terena po kojem se stanovništvo (spuštalo) sa okolnih brda u dolinu. Zemlja koja se “valja”: Najljepša teorija kaže da je tamošnja zemlja bila plodna i da se “valjala” (bila dobra) za život.

7. Čačak

Današnji naziv Čačak je turskog porijekla, iako je naselje mnogo starije (u rimsko doba zvalo se Gradac).
Značenje: Riječ dolazi od turske riječi “çak” što znači mulj, mulj ili kameni sediment koji nosi rijeka. S obzirom na to da Zapadna Morava često plavi i za sobom ostavlja mulj, Turci su je tako nazvali, a ime se zadržalo do danas.

8. Zrenjanin

Zrenjanin je školski primjer kako politika mijenja toponime. Povijest: Stoljećima se zvao Veliki Bečkerek. Porijeklo riječi Bečkerek je sporno (možda znači “šuma zvučnog vjetra” na jednom od starih jezika naroda koji je tuda prolazio). Promjena: 1935. postaje Petrovgrad (po kralju Petru I.), a 1946. nazvan je Zrenjanin po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.

9. Sombor

Sombor je mađarskog porijekla, od “Czoborszentmihály”, imena obitelji Czobor koja je posjedovala okolna imanja. Ime se razvilo u “Sombor” tijekom 16. stoljeća, s varijantama kao što su Sambor ili Zombar. Kolokvijalno su ga zvali Ravangrad zbog nizinskog položaja. To odražava mađarski utjecaj u Vojvodini.

10. Novi Pazar

Ovo ime je izravan prijevod s turskog jezika. Postanak: Kada su Turci osvojili ovo područje, tu je bila stara pijaca (Stari Ras). Nedaleko odatle osnovali su novo mjesto za trgovinu – Jeni Pazar (Novi Pazar). Riječ pazar je perzijskog porijekla i znači trg ili tržnica (bazar).

11. Leskovac

Leskovac je dobio ime po drvetu leske, kojega je u tom kraju bilo u izobilju. Ime se prvi put pominje u 14. veku i odražava prirodne karakteristike južne Srbije

12. Zadovoljstva

Užice je dobilo ime po reči konop, jer su se tu tradicionalno proizvodila konoplja. Ranije je bio poznat kao Hisar (turski za tvrđavu) za vrijeme osmanske vladavine.
Ova imena ilustriraju kako su geografija, flora, fauna, vlasništvo i politički događaji oblikovali identitet srpskih gradova. Mnoga su se imena razvila tijekom stoljeća, odražavajući složenu povijest regije. Za dublje istraživanje preporučuju se arhivski izvori i lokalne studije, budući da su neki izvori predmet rasprave među povjesničarima.

13. Pančevo

Ime je vjerojatno staroslavensko, izvedeno od riječi pan (vlasnik, gospodin) ili od imena Panče (stari lokalni vođa). Također, postoji teorija da je ime povezano s Panom, antičkim bogom prirode, što bi moglo biti ostatak rimskog nasljeđa.

14. Vranje

Ime Vranje potiče od reči vran – crna boja, odnosno ptica vrana. Ovo je tipičan primjer opisnog naziva temeljenog na lokalnoj prirodi, životinjama ili karakterističnoj boji tla ili krajolika.

15. Kruševac

Grad je dobio ime po kruškama (pear), koje su bile česta voćka u okolici, ili po obliku brežuljka koji podsjeća na krušku. Osnovao ga je knez Lazar u 14. stoljeću, pa je naziv vezan za krajolik, ali i administrativno uređenje naselja.

16. Sremska Mitrovica

Ime dolazi od starog rimskog naselja Sirmijum. “Mitrovica” je dodatak koji dolazi od crkve ili Svetog Dimitrija u gradu, dok “Sremska” označava da je u Sremu. Ovo je primjer spoja antičkih toponima i crkveno-geografskog opisa.

17. Šabac

Ime grada dolazi od riječi šaba, što je stara riječ za tržnicu ili trg. Šabac je vekovima bio trgovačko središte, što se ogleda iu njegovom imenu.

18. Smederevo

Ime nekadašnje srpske prijestolnice i danas zbunjuje povjesničare jer nema usuglašenog objašnjenja.

Sveti Dimitrije? Neki vjeruju da ime dolazi od Samadre (iskrivljeno od sv. Dimitrija), sveca kojemu je možda bila posvećena stara crkva.
Gusta šuma? Drugi misle da dolazi od riječi “smet” (gusta, šuma), jer je kraj bio šumovit, pa se govorilo da se ide “s med truo” (kroz gustu šumu).
Metar? Narodna etimologija u šali kaže da je tvrđava građena “s mjerom” (ljestvama), pa je zato i nastalo Smederevo.

19. Obrenovac

Obrenovac je prvobitno bio poznat kao Palež, ime koje dolazi od spaljivanja grada u Drugom srpskom ustanku. Godine 1859. obnovljena je po nalogu kneza Miloša Obrenovića i nazvana po dinastiji Obrenović, na zahtjev stanovnika. To odražava političke promjene u 19. stoljeću

.
20. Prokuplje

Prokuplje je dobilo ime po Svetom Prokopiju, čije su mošti prenete iz Niša u tamošnju crkvu 1386. godine. U rimsko doba zvalo se Hammeum, a u tursko Urkub ili Okrub. Naziv se u srpskim izvorima ustalio od 14. stoljeća povezujući ga s kršćanskom tradicijom.

21. Bajina Bašta

Bajina Bašta, grad u zapadnoj Srbiji, vjerojatno potječe od legendarnog turskog spahije Baya Osmana, koji je posjedovao velike bašte (voćnjake) na tom području. Alternativne legende povezuju ga s bajkovitom ljepotom krajolika ili bajama. Ime se prvi put spominje u 19. stoljeću.

22. Aranđelovac

Aranđelovac je nastao u 19. veku kada je knez Miloš Obrenović u selu Vrbica sagradio crkvu posvećenu Svetom arhangelu Gavrilu. Ime grada dolazi direktno od ovog sveca (“Aranđel”), odražavajući vjerski i dinastički utjecaj Obrenovića.

23. Mladenovac

Mladenovac je dobio ime po doseljeniku Mladenovu s Kosova, koji se prije Kosovske bitke naselio s braćom Vlajkom i Rajkom, osnovavši obližnja sela Vlašku i Rajkovac. Ova legenda naglašava migracije i obiteljske veze iz 14. stoljeća

24. Kuršumlija

Kuršumlija potiče od turskog naziva “Kuršumli Kilise” (Crkva od olova), zbog olovnih ploča na krovovima manastira Stefana Nemanje iz 12. veka. Ranije je bila poznata kao Bijela Crkva ili Toplice, a ime je promijenjeno nakon oslobođenja od Turaka.

25. Jagodina

U legendi se spominje krčmarica Jagoda, no vjerojatnije je da je kraj bio bogat šumskim jagodama. Zanimljivo je da se nakon Drugog svjetskog rata grad zvao Svetozarevo (po Svetozaru Markoviću), ali je staro ime vraćeno 1992. godine.

26. Pirot

Pirot je strateški važno mesto na putu prema istoku (Via Militaris).: U rimsko doba zvao se Turres (kule). Kada su Slaveni došli, preveli su ili prilagodili grčku riječ za kulu – “pirgos”. Vremenom se Pirgos u narodnom govoru transformisao u Pirot.
Druga teorija: Povezana je s riječju pirot, koja je označavala crvenkasti kamen pronađen u tom području.

27. Vršac

Vršac je jedan od onih gradova čije ime doslovno opisuje njegov položaj.
Podrijetlo: Ime dolazi od staroslavenske riječi “vrh”.
Objašnjenje: Budući da se grad nalazio u podnožju Vrščačkih planina (koje su jedine prave planine u Vojvodini), Slaveni su ga jednostavno nazvali po uzvišenju iznad njega. Nijemci su ga kroz povijest zvali Werschetz, a Mađari Versecz, no korijen je uvijek ostao isti – onaj koji označava vrh ili visinu.

28. Kosovska Mitrovica
Naziv Kosovska Mitrovica je kombinacija dva dela:
Kosovska – dolazi od reke Ibar i područja Kosova Polja koje se prostire jugoistočno od grada. Ovaj dio imena dodan je kako bi se grad razlikovao od ostalih Mitrovica u regiji.
Grad je dobio ime po Svetom Dimitriju jer je u 14. stoljeću postojala crkvica posvećena ovom svecu oko koje se prvotno razvilo naselje. Naziv “Mitrovica” zapravo je narodna izvedenica od imena Dimitrije (Mitar).

29. Kikinda

Etimološko značenje imena Kikinda nije do kraja razjašnjeno. Naziv Kikinda najverovatnije dolazi od mađarske reči kökény, što znači trn (divlja šljiva) koje je nekada bilo u izobilju na ovim prostorima. Prvi put se spominje u zapisima već 1423. godine kao Kokenyd
Prema priči iz davnina, cijeli taj dio Banata bio je jedna velika šikara puna ovog grma. Mađari su dodali sufiks -d (što znači “mjesto gdje ima puno nečega”) i tako je nastao Kekend, koji smo preimenovali u današnju Kikindu.

30. Zaječar

Ime grada Zaječara potiče od staroslovenske reči zajec, što znači zec (životinja). Prema narodnom predanju, okolina današnjeg grada bila je bogata zečevima, pa su prvi doseljenici ovo mesto počeli da nazivaju po ovoj karakteristici prirode – “mesto gde ima zečeva” ili “Zaječar”. Stoga je Zaječar tipičan primjer opisnog naziva po životinjama, gdje priroda i fauna lokalnog područja izravno utječu na naziv naselja.

Imena gradova u Srbiji su kao vremenska kapsula. Od keltskih utvrda, preko rimskih nimfa, do turskih opisa terena i imena vladara – svako ime krije priču o ljudima koji su naseljavali, gradili i voljeli te krajeve.

Izvor: Zanimobostidana.com