Suosnivač Microsofta Bil Gejts upozorava da vještačka inteligencija napreduje brže nego što je očekivao, dok države i regulatorne institucije ozbiljno kasne. Najviše ga brinu masovni gubitak radnih mjesta, zloupotreba AI za sajbernapade i biološko oružje, kao i posljedice po razvoj djece.
Bil Gejts je godinama bio među najglasnijim tehnološkim optimistima, uvjeren da će vještačka inteligencija osloboditi ljude dijela rada i ubrzati otkrivanje lijekova, razvoj čiste energije i borbu protiv klimatskih promjena.
Sada, međutim, priznaje da ga brzina razvoja ove tehnologije plaši.
U novom eseju o budućnosti vještačke inteligencije, Gejts upozorava da bi AI, bez hitne reakcije država, mogao nanijeti više štete nego koristi. U intervjuu za The Washington Post kazao je da prvi put u životu želi da neka nova tehnologija napreduje sporije.
„Iznenađen sam što se ovako osjećam. Nikada nijesam vidio problem koji inovacije ne mogu riješiti“, rekao je Gejts.
Tri velika rizika vještačke inteligencije
Gejts svoje strahove dijeli u tri velike kategorije: nestanak radnih mjesta, bezbjednosne prijetnje i negativan uticaj na djecu i njihove odnose sa drugim ljudima.
Prema njegovoj procjeni, tehnološka promjena na tržištu rada neće biti samo privremena posljedica ekonomskog ciklusa. Dio poslova mogao bi nestati trajno, a posebno su ugrožene početne i srednje pozicije, dok će mnoga nova zanimanja zahtijevati znanja koja se stiču godinama.
Među prvim poslovima koji bi mogli biti snažnije pogođeni navodi prodaju, korisničku podršku, programiranje i pravne pomoćne poslove. AI bi zatim mogao preuzimati procjenu kreditnih zahtjeva, analizu podataka, pa čak i početnu procjenu zdravstvenog stanja pacijenata.
Gejts očekuje da će napredni roboti do kraja decenije početi da konkurišu ljudima i u fizičkim poslovima, uključujući građevinarstvo i ugostiteljstvo.
Problem bi mogao ubrzati tržišni pritisak: kada jedna kompanija automatizacijom smanji troškove, njeni konkurenti biće prinuđeni da učine isto. Bez intervencije države, upozorava Gejts, rezultat bi mogao biti manji broj kvalitetnih poslova i koncentracija najvećeg dijela koristi u rukama relativno uskog kruga vlasnika kapitala i tehnologije.
Sajbernapadi, prevare i biološko oružje
Drugu veliku grupu rizika čine zloupotrebe AI sistema.
Vještačka inteligencija već omogućava ljudima sa ograničenim tehničkim znanjem da lakše izvode prevare, proizvode uvjerljive lažne snimke i traže ranjivosti u računarskim sistemima.
Isti model koji može pomoći kompaniji da otkrije bezbjednosni propust može pomoći kriminalcu da ga iskoristi. Posebno bi mogli biti ugroženi bolnice, banke, elektroenergetske mreže, vodovodni sistemi i državne baze podataka.
Gejts upozorava i na mogućnost korišćenja AI za razvoj biološkog oružja. Tehnologija koja ubrzava otkrivanje lijekova i vakcina istovremeno može olakšati projektovanje novih, opasnih patogena.
Djeca bi mogla platiti visoku cijenu
Treća oblast Gejtsove zabrinutosti odnosi se na djecu, obrazovanje i međuljudske odnose.
AI asistenti i virtuelni saputnici mogu biti dostupni u svakom trenutku, prilagođavati se korisniku i izbjegavati neslaganje s njim. Upravo zato bi mogli postati veoma zavisnički i smanjiti potrebu mladih da razvijaju stvarne odnose, prolaze kroz konflikte i uče kako da razumiju druge ljude.
Gejts strahuje i da bi pretjerano oslanjanje na AI moglo oslabiti sposobnost kritičkog mišljenja. To bi bilo posebno opasno u svijetu prepunom personalizovanih dezinformacija i uvjerljivih deepfake sadržaja.
„Human Reserved“: Neke poslove treba sačuvati za ljude
Jedno od najzanimljivijih rješenja koje Gejts predlaže nazvao je „Human Reserved“, odnosno oblast rezervisana za ljude.
Ideja je da društva svjesno odluče da određene poslove, iako bi ih tehnički mogle obavljati mašine, ipak sačuvaju za ljude.
Kao primjer navodi brigu o starijima i teško bolesnim osobama. Robot bi možda mogao prenijeti dijagnozu, pratiti pacijenta ili izvršavati medicinske zadatke, ali to ne znači da bi trebalo da zamijeni čovjeka u situacijama u kojima su empatija i ljudski kontakt nezamjenljivi.
Obrazovanje i zaštita mentalnog zdravlja mogli bi postati mješovite oblasti – AI bi pomagao nastavnicima i stručnjacima, ali bi čovjek zadržao odgovornost i konačnu riječ.
Gejts priznaje da takav model otvara brojna pitanja: ko bi određivao poslove rezervisane za ljude, kako bi se spriječile zloupotrebe i šta bi se dogodilo sa konkurentnošću država koje uvedu različita pravila.
Predlaže porez na AI i robote
Gejts smatra da poreski sistemi danas podstiču kompanije da zaposlene zamjenjuju mašinama.
Poslodavac koji angažuje radnika plaća poreze i doprinose, dok kupovinu robota najčešće može prikazati kao poslovni trošak. Zbog toga predlaže oporezivanje robota i takozvanih AI tokena, odnosno obima korišćenja sistema vještačke inteligencije.
Taj novac mogao bi se koristiti za prekvalifikaciju zaposlenih, jačanje socijalne zaštite i pomoć zajednicama koje budu najviše pogođene automatizacijom.
Porez bi, prema njegovoj zamisli, morao biti pažljivo usmjeren kako ne bi usporio korisnu primjenu AI u medicini, obrazovanju i naučnim istraživanjima.
AI industrija ne može regulisati samu sebe
Gejts smatra da tehnološkim kompanijama ne treba prepustiti da same određuju granice razvoja i korišćenja AI.
Predlaže stvaranje novih državnih institucija koje bi povezale pitanja tržišta rada, nacionalne bezbjednosti, obrazovanja, zdravstva, finansija, energetike i zaštite djece.
Paralelno bi trebalo osnovati i međunarodnu organizaciju za nadzor vještačke inteligencije. Ona bi mogla kombinovati elemente sistema kontrole nuklearnog naoružanja, pravila međunarodnog vazduhoplovstva i globalnih sporazuma o zaštiti životne sredine.
Za uspjeh takvog sistema biće neophodna i saradnja SAD i Kine, dvije zemlje koje kontrolišu veliki dio razvoja AI modela i tehnološkog lanca snabdijevanja.
Gejts ipak nije odustao od AI
Uprkos upozorenjima, Gejts i dalje vjeruje da vještačka inteligencija može donijeti ogromnu korist.
AI bi mogao pomoći u ranijem otkrivanju bolesti, razvoju novih lijekova, obrazovanju, radu javne uprave i pružanju savjeta poljoprivrednicima u siromašnim zemljama. Malim kompanijama mogao bi omogućiti pristup znanju i uslugama koje su danas dostupne samo velikim sistemima sa skupim stručnim timovima.
Ključna riječ je, međutim, „može“.
„AI može poboljšati život ljudima na svakom nivou prihoda, ali to se neće dogoditi automatski“, poručio je Gejts.
Najvažnije pitanje, prema njegovom mišljenju, više nije koliko brzo AI može napredovati, već da li države mogu ograničiti štetu i obezbijediti da korist od tehnologije ne pripadne samo najbogatijima.
Gejts je najavio da će ubuduće najveći dio vremena posvetiti upravo rizicima vještačke inteligencije i mogućim političkim rješenjima.
Zašto je upozorenje važno i za Crnu Goru
Iako Gejts prvenstveno govori o SAD, pitanja koja otvara jednako su važna za male ekonomije.
Automatizacija može povećati produktivnost banaka, medija, turizma, trgovine i javne uprave, ali istovremeno smanjiti broj početnih radnih mjesta na kojima mladi tradicionalno stiču prvo iskustvo. Male države imaju i manje kapaciteta za prekvalifikaciju radnika i zaštitu građana od tehnoloških poremećaja.
Zbog toga će rasprava o obrazovanju, zaštiti djece, poreskom tretmanu automatizacije i odgovornosti kompanija uskoro morati da postane dio ekonomske i razvojne politike i u Crnoj Gori.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}