Predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Džafer Alić, koji je ujedno nosilac liste SDA za Skupštinu HNK na Općim izborima 2026. godine, govorio je za naš portal o radu Skupštine, najvažnijim pitanjima za građane HNK, rezultatima aktuelnog mandata, ali i prioritetima koje vidi u narednom periodu.
Gospodine Aliću, četiri godine ste na čelu Skupštine HNK. Kada biste morali izdvojiti tri stvari po kojima želite da građani pamte ovaj mandat, šta biste izdvojili?
– U vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona smo preuzeli odgovornost za dio poslova koji su nam povjereni. Nismo imali većinu i nismo mogli sami donositi odluke. Ali možemo jasno reći šta smo zastupali i za šta smo se borili.
Na prvom mjestu izdvojio bih očuvanje funkcionalnosti institucija i finansijske stabilnosti kantona, bez obzira na političke okolnosti koje su nas pratile. Bitnim smatram i donošenje niza zakonskih rješenja koja direktno utječu na kvalitet života građana. Tu posebno ističem oblast socijalne zaštite, te podršku porodicama, kao i boračka pitanja. Također bih istakao i značaj usvajanja Strategije za mlade kojom se otvara prostor za sistemsko rješavanje položaja mladih, kao i prvi put zakonski uređen studentski rad na području HNK, s ciljem olakšavanja zapošljavanja studenata i zaštite njihovih prava.
Ne mislim da se uspjeh jednog mandata može mjeriti samo brojem održanih sjednica ili usvojenih akata. Važno je da institucije funkcionišu i da se donose odluke kojima se pomaže rješavanje problema građana. U okolnostima u kojima smo radili, očuvanje funkcionalnosti institucija bilo je posebno važno.
Kada govorite o radu Skupštine, često ističete održanje funkcionalnosti institucija i finansijsku stabilnost. Šta to konkretno znači za običnog građanina HNK?
– Izrazi funkcionalnost institucija i finansijska stabilnost mogu građanima zvučati apstraktno, međutim imaju vrlo konkretan uticaj na naš svakodnevni život. Prije svega za građane to znači da institucije izvršavaju svoje obaveze. Bitno je da se budžetska sredstva planiraju i izvršavaju i da se mogu finansirati javne usluge.
Finansijska stabilnost nije sama sebi svrha. Ona omogućava redovne isplate, funkcionisanje zdravstva i obrazovanja, socijalnu zaštitu i ulaganja u razvoj. To znači plate prosvjetnim radnicima, policiji, zdravstvu i svim drugim korisnicima budžeta, ali i redovna isplata svih naknada iz oblasti socijalne zaštite.
Uprkos različitim političkim stavovima, naš zadatak je bio da osiguramo kontinuitet rada institucija. To nije uvijek bilo jednostavno, ali smo pokazali da političke razlike ne moraju nužno značiti blokadu. Istovremeno, svjesni smo da finansijska stabilnost mora biti praćena konkretnim poboljšanjima u svakodnevnom životu građana. Upravo na tome treba nastaviti raditi.
Zdravstvo je jedno od pitanja koje građani najčešće navode kao problem – od lista čekanja i nedostatka kadra do pitanja plata i odnosa prema zdravstvenim radnicima. Šta bi u narednom mandatu trebalo promijeniti?
– Bolje zdravstvo mora biti jedan od glavnih prioriteta ovog kantona. Građane ne zanima samo koliko novca se izdvaja za zdravstvo, već koliko brzo mogu dobiti pregled, imaju li dostupnog ljekara i kakvu to zdravstvenu uslugu dobijaju. Zato je neophodno istovremeno raditi na dostupnosti zdravstvene zaštite, kadrovskoj politici i unapređenju uslova rada zdravstvenih radnika.
Posebnu pažnju treba posvetiti smanjenju listi čekanja, ravnomjernijoj dostupnosti zdravstvenih usluga u svim dijelovima kantona i zadržavanju stručnog kadra. Činjenica jeste da to zahtijeva bolje planiranje, odgovarajuća finansijska sredstva i bolju koordinaciju zdravstvenih ustanova. Skupština u tom procesu ima važnu zakonodavnu i nadzornu ulogu, ali je za konkretne rezultate potrebna odgovornost svih nadležnih institucija, od federalnog do lokalnog nivoa vlasti pa i samih zdravstvenih ustanova.
A kada govorimo o zdravstvu, važno je pokazati da Skupština HNK nije samo konstatovala probleme, nego je u konkretnim slučajevima donosila i rješenja.
Jedan od takvih primjera je zaključak koji je Skupština usvojila 22. decembra 2022. godine, a kojim je zadužen Zavod zdravstvenog osiguranja HNK da osiguranicima kod kojih postoji sumnja na karcinom, kao i onima kojima je već potvrđena maligna bolest, omogući pristup potrebnim dijagnostičkim pretragama u roku ne dužem od 30 dana.
Nakon toga je Zavod zdravstvenog osiguranja HNK, u saradnji sa ugovornim bolničkim ustanovama, pronašao konkretno rješenje za liste čekanja na magnetnu rezonancu. Dogovoreno je da se onkološkim pacijentima magnetna rezonanca osigura u roku od 30 dana od prve prijave na odjel radiologije, dok je za neonkološke pacijente definisan rok od tri mjeseca. Hitna stanja se, naravno, rješavaju prema procjeni nadležnog ljekara.
To je primjer kako jedna odluka institucija može biti pretvorena u konkretan mehanizam koji građaninu daje određeni rok i sigurnost da neće neograničeno čekati na dijagnostiku.
Kako, po Vašem mišljenju, dugoročno riješiti situaciju u kojoj se svake godine pojavljuju zahtjevi sindikata za povećanje plata, a istovremeno postoje ograničenja kantonalnog budžeta?
– Zahtjevi sindikata za poboljšanje materijalnog položaja radnika legitimni su i zaslužuju ozbiljan razgovor. Ne smijemo dopustiti da svake godine ulazimo u iste pregovore, uz prijetnje štrajkovima i neizvjesnost za građane. Upravo zato je potrebno uspostaviti partnerski odnos sa sindikatima, ali i otvoriti kontinuiran dijalog o platama, pravima zaposlenih i održivosti javnog sektora.
Uz to, istovremeno moramo biti svjesni i budžetskih mogućnosti. Povećanje plata mora biti zasnovano na realnim prihodima i dugoročnom finansijskom planiranju, a ne na kratkoročnim rješenjima koja će već naredne godine proizvesti isti problem. U Skupštini ćemo zato insistirati da se ova pitanja rješavaju sistemski, uz uvažavanje i prava zaposlenih i finansijske odgovornosti prema svim građanima.
Smatram da plaće u obrazovanju i zdravstvu će morati dodatno rasti. Vrednovanje rada naših prosvjetnih radnika i radnika u zdravstvu je naša obaveza a ne stvar političke volje.
HNK je jedan od kantona s izrazito razvijenim turizmom. Da li kantonalna vlast dovoljno razvija turistički potencijal Mostara, Međugorja, Blagaja, Stoca, Jablanice, Konjica i drugih sredina?
Hercegovačko-neretvanski kanton ima izuzetno bogat turistički potencijal, ali je važno da ga ne posmatramo samo kroz broj turista i noćenja. Turizam mora donositi veću korist lokalnim zajednicama, otvarati nova radna mjesta i stvarati stabilne prihode za privredu. Mostar, Međugorje i Blagaj već imaju međunarodnu prepoznatljivost, dok Stolac, Jablanica, Konjic i druge sredine nude značajne mogućnosti za razvoj kulturnog, historijskog, vjerskog i aktivnog turizma.
Smatram da je potrebno snažnije povezati turističke destinacije, unaprijediti infrastrukturu, produžiti turističku sezonu i sistemski podržati male i srednje privrednike. Posebno je važno da razvoj turizma ne ostane koncentrisan samo na nekoliko najposjećenijih destinacija.
Zato radimo na novoj Strategiji razvoja turizma HNK, koja treba da definiše konkretne korake za unapređenje ponude. Na Skupštini je da kroz zakonski i budžetski okvir stvori uslove za njeno provođenje i da prati šta se stvarno radi.
Ovdje želim naglasiti jednu važnu stvar, a to je da je ulaganje u infrastrukturu preduslov razvoja turizma. Naš kanton mora biti jedan od razvojnih prioriteta Federacije BiH, a Tunel Prenj jedan od najvećih infrastrukturnih projekata Federacije BiH. Tunel Prenj mora biti završen jer iza svakog kilometra autoceste stoje ljudi, radna mjesta i razvoj ovog kraja, pa tako i turizma. To je najvažnija razvojna veza sa glavnim gradom zemlje, ali istovremeno i pitanje hoće li kanton biti bliže tržištu i novim prilikama.
Bolja infrastrukturna povezanost znači više investicija, turizma, radnih mjesta i novih prilika za ljude u HNK-a.
Problem Uborka već godinama opterećuje Mostar, ali ne samo Mostar. Šta je, prema Vašem mišljenju, odgovornost Kantona, a šta Grada Mostara u rješavanju pitanja upravljanja otpadom?
– Upravljanje otpadom je problem koji odavno prevazilazi granice Mostara i zahtijeva urgentno zajedničko djelovanje svih nadležnih nivoa vlasti. Grad Mostar ima neposrednu odgovornost za organizaciju komunalnih usluga i upravljanje komunalnim otpadom, dok kanton ima važnu ulogu u kreiranju politika zaštite okoliša, koordinaciji i podršci projektima koji prevazilaze lokalne mogućnosti.
Uborak je problem koji se više ne može posmatrati samo kao komunalno pitanje Grada Mostara nego pitanje cijelog Kantona imajući u vidu da se više ne može govoriti o privremenim rješenjima nego je potrebno pronaći dugoročno rješenje za upravljanje komunalnim otpadom, ne samo za Mostar nego za područje cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Upravo iz tog razloga sam u julu ove godine razgovarao s predsjednikom Gradskog vijeća Mostara o situaciji na deponiji Uborak. Na sastanku smo razmatrali i preliminarnu prostornu analizu potencijalnih lokaliteta za novu regionalnu deponiju koju je sačinio Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara. Tom analizom je identificirano devet potencijalnih lokaliteta, uz kriterije kao što su udaljenost od naseljenih mjesta, površina, pristupačnost i drugi prostorni i tehnički parametri.
Nakon tog sastanka najavio sam pokretanje poslaničke inicijative prema Vladi HNK kojom bi se pokrenule aktivnosti na detaljnoj analizi i odabiru najpovoljnije lokacije za regionalnu deponiju. Smatram da u ovaj proces moramo uključiti sve jedinice lokalne samouprave u HNK, jer se praktično svi gradovi i općine našeg Kantona suočavaju sa istim problemom upravljanja i odlaganja otpada. Zato nam je potrebno zajedničko i dugoročno rješenje za izgradnju regionalne deponije koje će biti u interesu cijelog Kantona, a ne samo jedne lokalne zajednice. Istovremeno, izgradnja nove regionalne deponije omogućila bi da se Uborak rastereti i da se mnogo brže pristupi njegovom trajnom zatvaranju i sanaciji. Dok god nemamo alternativni kapacitet za odlaganje otpada, teško je govoriti o potpunom i trajnom rješenju Uborka. Zato su ova dva procesa direktno povezana – pronalazak i izgradnja nove regionalne deponije stvaraju uslov da se postojeća lokacija Uborak konačno zatvori i sistemski sanira. To mora biti urađeno stručno, transparentno i uz puno poštivanje propisa o zaštiti okoliša, ali i uz otvoren dijalog sa lokalnim stanovništvom i svim zainteresiranim stranama.
Ono što je sigurno, nećemo prihvatiti nikakva rješenja koja će nastaviti ugrožavati zdravlje ljudi i sredinu u kojoj živimo, bez obzira da li ona dolazila sa federalnog nivoa vlasti ili loših lokalnih politika.
U prethodnom periodu bilo je dosta političkih neslaganja oko zastupljenosti Bošnjaka u institucijama HNK. Smatrate li da je trenutni nivo zastupljenosti zadovoljavajući i šta treba mijenjati?
– Ravnopravnost svih naroda i građana mora biti stvarna, jednaka i vidljiva u svakom dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Niko ne smije imati manje prava zato što živi u jednom, a ne u drugom gradu. Ili što živi u drugom dijelu grada.
Zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama nije samo političko pitanje već ustavna i demokratska obaveza. Kada govorimo o zastupljenosti Bošnjaka, ne možemo biti zadovoljni prisustvom u institucijama na području Stoca i Čapljine, Prozora, ali ni Mostara.
Važno je da zastupljenost bude u skladu sa ustavnim i zakonskim principima, te pravima koja Bošnjacima kao konstitutivnom narodu pripadaju. Ta zastupljenost treba biti i odgovarajuća i u rukovodećim strukturama, javnim ustanovama i preduzećima.
Naš cilj je da svaka zajednica ima odgovarajuću zastupljenost i mogućnost ravnopravnog učešća u odlučivanju. To nije pitanje političke trgovine, već poštovanja ustavnog poretka i jednakih prava građana.
Mladi su jedna od tema o kojoj se mnogo govori. HNK ima Strategiju za mlade. Šta je njen konkretan rezultat i šta biste u narednom periodu uradili drugačije?
– Usvajanjem Strategije za mlade napravili smo važan korak. Položaj mladih prvi put smo u kantonu postavili u okvir sistemskog planiranja kroz više oblasti, od obrazovanja i zapošljavanja do socijalne zaštite, kulture i sigurnosti. Međutim, strategija sama po sebi nije rezultat. Njen smisao je u konkretnim mjerama i njihovoj realizaciji.
U narednom periodu potrebno je osigurati redovno finansiranje programa za mlade, razvijati mjere podrške zapošljavanju i samozapošljavanju, te stvarati povoljnije uslove za stambeno zbrinjavanje mladih porodica.
Posebno je važno povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada i omogućiti mladima da svoje znanje i sposobnosti razvijaju u vlastitoj sredini.
Mladi moraju imati uslove da ostanu, rade i rješavaju svoje stambeno pitanje u svom kraju.
Sada ste nosilac liste SDA za Skupštinu HNK. Šta je osnovna poruka s kojom izlazite pred birače?
– SDA izlazi pred građane s jasnom namjerom da preuzme odgovornost za razvoj kantona i zaštitu prava svih njegovih stanovnika. Naš cilj nije samo učestvovati u vlasti, već ponuditi konkretna rješenja i preuzeti odgovornost za njihovu realizaciju.
Građani zaslužuju vlast koja razumije njihove probleme i koja je spremna da ih rješava.
HNK mora biti kanton jednakih mogućnosti, sigurnosti i razvoja, i u kojem se odluke donose u interesu građana.
Želimo nastaviti rad na očuvanju funkcionalnih institucija, ali istovremeno napraviti iskorak u rješavanju problema koji neposredno utječu na kvalitet života, posebno u zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju i položaju mladih.
Ako nakon izbora bude potrebno formirati širu koaliciju, koji bi za SDA bili ključni programski principi od kojih ne biste odstupili?
– Za SDA je najvažnije da svaka buduća saradnja bude zasnovana na jasnim programskim ciljevima i odgovornosti prema građanima.
Naši prioriteti su očuvanje ustavnog poretka i ravnopravnosti, ekonomski razvoj, zapošljavanje i bolji položaj mladih i porodica. Također, među prioritetima su nam unapređenje zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Ne smatramo da je dovoljno samo formirati parlamentarnu većinu. Važno je da ta većina ima kapacitet da provodi dogovorene politike i preuzima odgovornost za rezultate.
Spremni smo razgovarati o saradnji sa političkim subjektima koji prihvataju ove principe i koji su spremni da ih pretvore u konkretne mjere.
Programska odgovornost mora biti ispred podjele funkcija.
Može li SDA sarađivati sa svim političkim subjektima koji dobiju povjerenje građana ili postoje stranke s kojima takva saradnja nije moguća?
– SDA poštuje demokratsku volju građana i činjenicu da politički pluralizam podrazumijeva različite stavove i interese. Spremni smo razgovarati sa svim političkim subjektima koji su opredijeljeni za poštovanje Ustava i zakona, ravnopravnost naroda i građana, te razvoj HNK i naše domovine Bosne i Hercegovine.
Međutim, politička saradnja ne može biti sama sebi svrha. Ona mora imati jasne programske osnove i podrazumijevati međusobno uvažavanje.
Postoje principi od kojih ne možemo odstupiti, posebno kada je riječ o ustavnim pravima, ravnopravnosti i zaštiti interesa građana. O konkretnim oblicima saradnje odlučivat ćemo na osnovu izbornih rezultata i programskih opredjeljenja političkih subjekata.
U kampanji se često govori o političkoj stabilnosti. Kako biste definirali stabilnu vlast – kao brojčanu većinu ili kao sposobnost da se postižu konkretni rezultati?
– Brojčana većina jeste neophodna za formiranje vlasti, ali sama po sebi ne garantuje političku stabilnost. Stabilnost podrazumijeva sposobnost da institucije funkcionišu, da se odluke donose i da se preuzeta odgovornost pretvara u konkretne rezultate. Vlast koja ima većinu, ali ne rješava probleme građana, ne može se smatrati uspješnom.
U proteklom mandatu pokazali smo da je, uprkos različitim političkim stavovima, moguće očuvati funkcionalnost Skupštine. To iskustvo potvrđuje da stabilnost ne znači odsustvo neslaganja, već spremnost da se ona prevaziđu u interesu građana. U narednom periodu potrebno nam je upravo takvo političko djelovanje, zasnovano na odgovornosti, dijalogu i mjerljivim rezultatima.
Naš cilj je stabilan, razvijen i ravnopravan HNK u snažnoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini.
(24sata.info)
The post DŽAFER ALIĆ: „GRAĐANI ZASLUŽUJU VLAST KOJA RAZUMIJE NJIHOVE PROBLEME I SPREMNA IH JE RJEŠAVATI“ appeared first on 24sata.info.