Bećirović: Budućnost BiH je u EU – ali ona treba pomoć da stigne tamo

spot_img

Autorski tekst člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića objavio je Euronews, višejezični evropski 24-satni medijski kanal koji informira o događajima iz Evrope i svijeta. Euronews, evropski medijski kanal dostupan na 17 jezika, donosi vijesti u više od 400 miliona domova u 160 zemalja.

Dr. Bećirović daje osvrt na perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, razgovore sa vodećim evropskim zvaničnicima, kao i protuustavnom djelovanju zvaničnika bh. entiteta RS.
Naše opredjeljenje i sudbina su u EU, a brzina našeg putovanja ka ovoj uniji direktno će uticati na demokratiju i životni standard naših građana, piše član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović.

Bosanci i Hercegovci već decenijama čekaju na dobre vijesti iz Brisela. Moji sunarodnjaci, kojima teške sudbine nisu strane, uvijek su znali da put prema članstvu u Evropsku uniju nije bez značajnih prepreka.
Put Bosne i Hercegovine je bio eho sopstvenih domaćih političkih problema dosad, te su godine nedostatka napretka u pogledu pristupanja u EU prouzrokovale gubitak nade mnogih, uprkos ličnom osjećaju pripadanja velikoj evropskoj porodici.
Sve se to promijenilo i moja je zemlja trenutno pred otvaranjem pristupnih pregovora s Briselom – posljednji korak koji u konačnici vodi ka punopravnom članstvu.
Nijedna strana ne smije dopustiti da izmakne ova prilika da budemo napokon ujedinjeni pod istom zastavom, posebno dok traje najkrvaviji konflikt na evropskoj teritoriji od Drugog svjetskog rata. Skoro trideset godina nakon jezivog rata na svom tlu, građani Bosne i Hercegovine vrlo dobro znaju koji su sve ulozi u pitanju.
Nekoliko je zemalja članica EU snažno zagovaralo da se već u decembru 2023. donese odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, usklađujući njen put s Ukrajinom i Moldavijom.
Evropsko vijeće je na kraju ipak slijedilo uslovnu preporuku Evropske komisije.
Na ovaj način Bosni i Hercegovini je poslana poruka da odluka o otvaranju pregovora predstoji čim se postigne odgovarajući napredak u narednim mjesecima.
Ipak, uprkos brojnim unutrašnjim opstrukcijama, u BiH je ostvaren značajan iskorak u procesu evropskih integracija.
Usvojen je set važnih zakona u Vijeću ministara BiH i Parlamentu BiH. Predsjedništvo BiH je usvojilo niz važnih odluka i ratificiralo brojne sporazume koji jačaju regionalnu saradnju i evropski put Bosne i Hercegovine.
Otvaranje pregovora za članstvo bi bila važna politička poruka o spremnosti EU da s Bosnom i Hercegovinom pokrene proces koji bi proizveo suštinske i vidljive reforme.
To je proces koji bi sasvim sigurno imao pozitivne učinke na bosanskohercegovačko društvo u cjelini i koji bi značio priznanje i valorizaciju ostvarenog napretka na evropskom putu.
S druge strane, daljnje odlaganje i dugo čekanje dovodi do gubitka entuzijazma, ali i povjerenja građana u vjerodostojnost procesa evropskih integracija.
Prema istraživanju iz maja i juna 2023. godine, 73.3% građana podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU. To predstavlja snažan temeljni konsenzus za provedbu reformi na evropskom putu, nešto što Brisel ne bi trebao oklijevati da iskoristi.
Očekujem da će Evropsko vijeće u martu pružiti priliku Bosni i Hercegovini da demonstrira svoju posvećenost evropskim vrijednostima – priliku da ojačamo našu međusobnu povezanost i saradnju.
Prvobitni krivci za trenutnu blokadu na evropskom putu Bosne i Hercegovine su domaći „anti-Evropljani“.
Oni pokazuju nezainteresovanost za EU članstvo, jer znaju da ulazak u EU predstavlja usklađivanje sa EU zakonima i standardima.
Evropsko pravno okruženje bi značilo gubitak postojećih privilegija za mnoge od njih, a za neke bi značilo i gubitak slobode, jer su povezani s kriminalnim radnjama i korupcijom.
Jednako je bitno da EU izbjegne dodatne pogrešne računice vezane za Bosnu i Hercegovinu.
Neke od najvećih grešaka koje je EU napravila uključuju njenu nespremnost da dosljedno provodi evropske principe i standarde u BiH; blaga politika prema destruktivnim političarima koji otvoreno prijete Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH i nevoljkost da se sankcionišu ekstremni političari, koji prijete miru u BiH i širem regionu Zapadnog Balkana.
Da je Brisel zauzeo odlučniji stav tokom posljednjih deset godina, Bosna i Hercegovina bi bila pošteđena mnogih kriza, a ovaj dio Evrope bi bio mnogo stabilniji.
Međutim, postoje naznake da dolazi do promjene. Nakon mojih posjeta 2023. sjedištu NATO-a i EU u Briselu, uz naknadne posjete Parizu, Berlinu, Washingtonu i Londonu, uvjerio sam se da podrška Zapada Bosni i Hercegovini jača.
Tokom posjete Saveznoj Republici Njemačkoj razgovarao sam s kancelarom Olafom Scholzom i dobio jasne i nedvosmislene poruke da Njemačka podržava Bosnu i Hercegovinu.
Ohrabrujuće poruke dobio sam i od predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona tokom posjete Francuskoj. Tokom našeg razgovora u Jelisejskoj palati predsjednik Macron je pružio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Bosni i Hercegovini je potrebno više takve vrste podrške. EU bi u narednom periodu trebala snažnije i konkretnije jačati proevropske i demokratske snage zemlje.
Izuzetno je važno da se ne zaboravi činjenica da proruske i separatističke snage unutar entiteta Republika Srpska (RS) namjerno blokiraju i evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini već šesti mjesec traje otvoreni napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – čiji djelovi de facto čine Ustav Bosne i Hercegovine – i ustavni poredak zemlje.
Stanje je ekstremno ozbiljno. To nije samo moja lična ocjena, već i stav iznesen od strane skoro svih ključnih lidera na Zapadu.
Shodno tome, Zapad bi trebao zaustaviti sva antidejtonska i protuustavna djelovanja, od kojih je prvo na redu nadolazeće obilježavanje 9. januara „Dana RS“, praznika za kojeg je Ustavni sud BiH donio odluku da je diskriminatoran i protuustavan.
Uprkos konačnim i obavezujućim sudskim odlukama, entitetski lideri uporni su u nezakonitom obilježavanju tog događaja, održavajući kontinuiran, opasan i sistematski napad na Dejtonski mirovni sporazum i na budućnost Bosne i Hercegovine.
Ako se pokušaji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma ne zaustave, izostanak djelovanja mogao bi se protumačiti kao ohrabrenje da se pređe u sljedeću fazu povećanja tenzija, što bi moglo dovesti do destabilizacije cijele regije.
Znajući šta sada zna, nakon skoro dvije godine ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Zapad može i treba spriječiti da eskalacija tog rata izazove sukobe na Zapadnom Balkanu i dalje širom Evrope.

Još od sticanja nezavisnosti 1992. godine, budućnost Bosne i Hercegovine čvrsto je vezana za budućnost Evrope.

 

(24sata.info)

24sata.info

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima