U nastavku ćemo vam pokušati dati odgovor na pitanje “Koja je teorija simulacije ili živimo kao čovječanstvo u matrici (matrica)” je svijet koji znamo stvarni …

Ili smo samo dio napredne simulacije?

Ovo pitanje nije samo dio znanstvene fikcije, već i ozbiljna hipoteza u filozofiji i znanosti, poznata kao teorija simulacije.

Ova ideja sugerira da bi naš svemir mogao biti umjetno stvoren, sličan sofisticiranoj video igri, gdje smo svi samo dio simuliranog okruženja.

Koncept da bi stvarnost mogla biti simulacija koja datira iz Filozofije Platona i njegove pećinske analogije, ali to je bio moderan oblik zahvaljujući znanstvenicima i filozofima kao što su Nick Bostrom, Elon Musk i mnogim drugima.

Nick Bostrom, filozof iz Oxforda, 2003., predstavio je poznatu simbolizaciju simulacije, prema kojem su u budućnosti postojale vrlo napredne civilizacije mogu pokrenuti simulacije u kojima bi svijest mogla postojati.

Prema njegovom argumentu, ako civilizacija dosegne dovoljno visoku tehnološku razinu, mogla bi stvoriti veliki broj simulacija u kojima bi mogla postojati svjesna bića – uključujući i nas.

Znanstvenici i teoretičari iznijeli su nekoliko ključnih argumenata koji podržavaju ideju da možemo živjeti u simulaciji:

Napredak tehnologije – Video igre i umjetna inteligencija napreduju nevjerojatnu brzinu. Današnji virtualni svjetovi već su izuzetno realni. Zamislite koliko će simulacije biti napredne nekoliko stoljeća.

Fizička ograničenja svemira – Znanstvenici su otkrili da svemir djeluje kao digitalni kodirani sustav, gdje zakoni fizike podsjećaju na programski kod.

Kvantna mehanika i efekti promatranja – Eksperimenti pokazuju da čestice mijenjaju ponašanje kada ih promatramo, što bi moglo ukazivati ​​na učinkovitost softvera za simulaciju.

Statistički argument – Ako postoji mogućnost da buduće civilizacije stvore simulacije, tada bi simulirane stvarnosti bile mnogo više od originalnih, što znači da je vjerojatnije da ćemo živjeti u simulaciji.

Kozmička pravila i matematička struktura svemira – Znanstvenici su primijetili da su osnovni zakoni svemira izuzetno matematički, što bi moglo ukazivati ​​na umjetno dizajniran svijet.

Neočekivane anomalije – Postoje određene anomalije u kozmosu i kvantnoj fizici koje još uvijek nemaju potpuno objašnjenje, što bi moglo biti posljedica pogrešaka ili ograničenja u simulaciji.

Naravno, postoje skeptici, odnosno ukazuju na sljedeće probleme:

Nedostatak dokaza – Iako postoje zanimljiva nagađanja, nema konkretnih dokaza koji bi potvrdili da živimo u simulaciji.

Problem beskonačne rekurzije – Ako smo u simulaciji, jesu li naši tvorci u drugoj simulaciji? Koliko slojeva simulacije može biti?

Složena stvarnost – Postoji mogućnost da je stvarnost složena i nema potrebe za simulacijskim objašnjenjem.

Nedostatak tehničkih mogućnosti – Iako napredak tehnologije sugerira da bi simulacija mogla biti moguća, još uvijek nemamo dokaz da neka civilizacija može izgraditi tako složen svijet.

Moguće implikacije teorije simulacije

Ako bi se jednog dana dokazalo da stvarno živimo u simulaciji, postavljalo bi se pitanje – koje bi posljedice to imale o našem razumijevanju postojanja?

Da li bi to značilo da imamo programirani životni put ili još uvijek posjedujemo slobodnu volju?

Također, ako postoji tvorac simulacije, tko ili što bi mogao biti? Ove dileme otvaraju i filozofska i religijska pitanja o svrsi i prirodi svemira.

Znanstvenici širom svijeta pokušavaju pronaći tragove koji bi mogli potvrditi ili opovrgnuti teoriju simulacije. Jedan od eksperimenata koji se provodi je traženje nepravilnosti u strukturi svemira koji bi mogao ukazivati ​​na “piksele” ili granice simulacije.

Također, postoje pokušaji utvrđivanja ograničenja za obradu brzine u svemiru, za koje se može sugerirati da žive u računalnoj simulaciji.

Možemo li izaći iz simulacije?

Ako smo jednog dana otkrili da živimo u simulaciji, postavlja se pitanje – postoji li način da se iz nje “izađe”? Možemo li pronaći “greške” ili rupe u kodu koji bi nam omogućili da zavirimo iza kulisa? To su teme koje nadahnjuju brojne teorije, uključujući ideje o lucidnim snovima, meditaciji i kvantnoj fizici kao moguće “ključeve” za razumijevanje stvarnosti.

Teorija simulacije u popularnoj kulturi

Ideja da stvarnost može biti simulacija postala je popularna zahvaljujući filmovima, knjigama i video igrama. Najpoznatiji primjer je kultni film “Matrica” ​​u kojem ljudi žive u simulaciji koja kontrolira umjetnu inteligenciju. Pored toga, mnogi znanstveni fantastični romani i TV serije istražuju ovu temu, što dodatno doprinosi svojoj popularnosti.

Neke od poznatih referenci u pop kulturi uključuju:

“Početak” – Film koji istražuje koncept snova u snu, koji je sličan ideji simulacije unutar simulacije.

“Crno ogledalo” – Serija koja često istražuje tehnološke distopije i mogućnosti simulirane stvarnosti.

“Westworld” – niz robota koji razvijaju svijest u virtualnom svijetu.

Iako nema jasnih dokaza da živimo u simulaciji, teorija ostaje fascinantna i nadahnjuje mnoge znanstvenike i filozofe da istražuju granice stvarnosti.

Ako je ova hipoteza točna, postavlja se pitanje – trebamo li pokušati “izaći” iz simulacije ili jednostavno živjeti svoj život najbolje što možemo?

Bez obzira jesmo li dio simulacije ili ne, jedno je sigurno – svijet u kojem živimo još uvijek skriva mnoge tajne koje još moramo otkriti.

Što mislite? Jesu li naši životi dio neke hiperrealne simulacije ili je sve to jedino voćna znanstvena mašta da ne kaže teorije zavjere?

Izvor: ZanimljiVostidana.com