U crkvi svetih Petra i Pavla u nizozemskom gradu Maastrichtu moguće je da je pronađen kostur D’Artagnana, slavnog francuskog mušketira.

tj. Charles de Batz de Castelmore (Charles de Batz de Castelmore grof d’Artagnan)

Do ovog otkrića došlo se sasvim neočekivano, tijekom radova na obnovi crkvenog poda. Nakon urušavanja jednog dijela, radnici su ispod nekadašnjeg oltara pronašli ljudske ostatke. Uz kostur je pronađen francuski novčić i kugla od muškete zabijena u predjelu prsa, što odmah ukazuje na nasilnu smrt u borbi.

Što ovo Posebnu težinu otkriću daje činjenica da povijesni izvori bilježe da je D’Artagnan preminuo u Maastrichtu 25. lipnja 1673. godine.tijekom opsade grada u sklopu Francusko-nizozemskog rata. Prema zapisima, predvodio je napad sa svojim mušketirima i uspio prodrijeti u utvrdu, ali je u borbi pogođen metkom u grlo i na mjestu je preminuo.

Njegovo tijelo tada je uklonjeno s ratišta, no točno mjesto ukopa nikada nije utvrđeno. Sstrahuje se da je možda pokopan u blizini mjesta gdje je francuska vojska imala logor – upravo na prostoru današnje crkve gdje je sada pronađen kostur. Do danas, međutim, nije bilo konkretnih dokaza koji bi to potvrdili.

Dodatni detalj koji intrigira istraživače je mjesto nalaza – ispod oltara. Tada je takvo mjesto bilo rezervirano isključivo za vrlo važne osobe, špoklapao se sa statusom koji je D’Artagnan imao kao jedan od najistaknutijih časnika kraljevske garde.

DNK analizu trenutno provodi njemački laboratorij. Uzorak uzet sa zuba usporedit će se s genetskim materijalom potomaka obitelji De Bac iz Avignona, koji potječu iz iste očeve linije. Znanstvenici su oprezni, ali priznaju da postoji realna mogućnost da se radi o povijesnom otkriću.

Opsada Maastrichta bila je dio velikog europskog sukoba u kojem se Francuska borila protiv saveza nekoliko država. Napad na grad trajao je od 13. do 26. lipnja 1673., a završio je francuskom pobjedom. Samo nekoliko dana nakon D’Artagnanove smrti, grad je pao u ruke francuske vojske.

D’Artagnan je bio elitni vojnik i jedan od najpouzdanijih ljudi na dvoru Luja XIII. i Luja XIV. Kao pripadnik slavne mušketirske satnije obavljao je najosjetljivije zadaće i smatran je izuzetno sposobnim časnikom. Zanimljivo, on je bio jedan od rijetkih visokih zapovjednika koji su stvarno poginuli u borbi.

Mušketiri, osnovani još 1622. kao dio kraljevske garde, bili su uglavnom plemići i vrhunski obučeni borci. Često su svoje vojne karijere počinjali vrlo mladi, a služili su i kao kraljeva osobna pratnja u mirnodopskim uvjetima. Rivalstvo s gardom kardinala Richelieua dodatno je obilježilo njihovu povijest, piše španjolski Elpais

Iako je bio stvarna povijesna ličnost, D’Artagnan je svjetsku slavu stekao tek u 19. stoljeću zahvaljujući romanu “Tri mušketira” Alexandrea Dumasa koji ga je pretvorio u simbol hrabrosti, odanosti i pustolovine.

Potvrdi li se da pronađeni kostur doista pripada njemu, mogao bi predstavljati jedno od najznačajnijih povijesnih otkrića posljednjih desetljeća. No, to bi otvorilo i nova pitanja – prije svega, gdje i kako pokopati čovjeka koji je stoljećima između povijesti i legende.

Rezultati DNK analize očekuju se uskoro, a do tada ova priča ostaje jedna od najuzbudljivijih povijesnih misterija koja oživljava legendu o najslavnijem mušketiru svih vremena.