Pred maturantima u Bosni i Hercegovini ponovo je ključna životna dilema – šta upisati i koji fakultet nudi najbolju perspektivu za budućnost. O interesu mladih, upisnoj politici, ali i gorućem problemu nedostatka nastavnog kadra, u emisiji “Špica” na TVSA govorila je prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Kako je istakla, Univerzitet u Sarajevu kao javno dobro pruža širok spektar mogućnosti i školuje kadar za sve segmente društva, a podaci o visokoj zainteresiranosti maturanata za nastavak školovanja su izuzetno ohrabrujući.
Zdravstvo, IT i sigurnost na vrhu liste želja
Prilikom izbora profesije, mladi su danas vođeni vlastitim afinitetima, ali i stanjem na tržištu rada. Prema riječima profesorice Husremović, najatraktivniji studijski programi posljednjih godina grupisani su oko nekoliko ključnih oblasti.
“Svi studijski programi koji su vezani za brigu o zdravlju, bilo da govorimo o fizičkom ili mentalnom zdravlju, izuzetno su atraktivni. Također, prošle godine smo zabilježili da su programi koji se tiču sigurnosti, uključujući cyber sigurnost i sigurnost u smislu održavanja reda, bili vrlo zanimljivi našim maturantima”, objašnjava prof. dr. Husremović.
Pored toga, veliki interes vlada za informacijske tehnologije, umjetnu inteligenciju i STEM (tehničke i fundamentalne) discipline, što predstavlja odličnu osnovu za izgradnju društva znanja. Ne zaostaju ni društvene i humanističke nauke, dok umjetničke akademije na UNSA bilježe povećan interes studenata iz cijelog regiona, nudeći im jedinstveno transformativno iskustvo studiranja u Sarajevu.
Pad interesa za nastavnička zanimanja: “Nema hrabrije profesije”
Dok tehnički i medicinski fakulteti bilježe rekorde, prosvjeta se suočava s ozbiljnom krizom. Gubitak interesa za nastavničke smjerove nije samo problem u BiH, već i trend širom Evrope. Prekinuta je čak i tradicija porodičnog usmjeravanja u ovu profesiju.
“Nastavnička profesija je najhrabrija, nema hrabrije profesije. Vi svaki dan izlazite pred učenike s obavezom da ih naučite stvari koje će im trebati čitavog života i svaki dan ste izloženi evaluaciji – ne samo učenika, već i kompletne zajednice. Nažalost, osjećam da se poštovanje prema tom radu gubi, što direktno utječe na interes maturanata”, upozorava profesorica.
Naglasila je da univerziteti ne mogu sami riješiti ovaj problem, već se cijelo društvo mora aktivno uključiti u vraćanje ugleda i poštovanja koje prosvjetni radnici zaslužuju.
Nužne promjene u zapošljavanju
Jedan od razloga zašto mladi izbjegavaju tzv. human service zanimanja jeste teži pronalazak posla i neprilagođenost sistema. Rigidnost javnih konkursa i normi otežava ulazak mladih u učionice.
Zato se, u saradnji s resornim ministarstvima, kreiraju akcioni planovi koji bi u budućnosti trebali donijeti fleksibilnija rješenja.
- Aktivnije uključivanje studenata: Studenti master studija bi kroz stručnu praksu mogli preuzeti aktivniju ulogu u nastavi.
- Fleksibilan ulazak i izlazak iz sistema: Planirane su politike koje će mladima olakšati dobijanje prvog zaposlenja, ali i omogućiti lakši povratak onima koji su privremeno napustili učionice.
Evropska infrastruktura na UNSA kao motiv maturanata
Za kraj, prof. dr. Husremović se osvrnula i na kapacitete Univerziteta u Sarajevu, istaknuvši da je u posljednjoj deceniji ostvaren ogroman napredak u naučno-istraživačkoj infrastrukturi. Zahvaljujući partnerstvu s Vladom Kantona Sarajevo i učešću u preko 600 međunarodnih projekata, fakulteti danas raspolažu opremom koja parira onoj u Evropi.
“Vidjeli smo na otvorenim danima da su naši maturanti impresionirani laboratorijskim kapacitetima Prirodno-matematičkog, Mašinskog, Elektrotehničkog, kao i fakulteta medicinske grupacije. Zato pozivam buduće studente da Univerzitet u Sarajevu stave na prvo mjesto. Ovdje će dobiti kvalitetna znanja, prvu zapošljivost i postati dio velike porodice od nekoliko stotina hiljada alumnija”, zaključila je prorektorica Husremović.
Gostovanje pogledajte na linku ispod: