Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da treba riješiti izgradnju brze saobraćajnice od Dubrovnika preko Čilipa do granice sa Crnom Gorom, nakon što su se tokom vikenda prema Karasovićima formirale kolone duže od 20 kilometara, a na prelazak granice čekalo više od deset sati. ČITAJ VIŠE
Plenković je ocijenio da je saobraćajni kolaps izazvao veliki broj putnika, prvenstveno albanskih državljana koji žive i rade u zapadnoj Evropi, a preko Hrvatske i Crne Gore putuju prema Albaniji. Dodatni pritisak stvorio je završetak školske godine u Bavarskoj, dok je novi evropski sistem kontrole putnika EES, prema njegovim riječima, dodatno usporio prelazak granice.
„Treba riješiti brzu saobraćajnicu od Dubrovnika do Čilipa, i dalje prema granici sa Crnom Gorom“, poručio je Plenković, prenio je N1.
Njegova izjava ponovo je u prvi plan vratila projekat koji se na dubrovačkom području čeka gotovo tri decenije. Međutim, između političke najave saobraćajnice do crnogorske granice i projekta koji se trenutno priprema postoji važna razlika – aktivni plan zasad se odnosi prvenstveno na vezu Dubrovnika sa aerodromom u Čilipima.
Magistralom tokom ljeta prođe do 30.000 vozila dnevno
Sav drumski saobraćaj prema Dubrovniku, kao i tranzit prema Crnoj Gori i Albaniji, trenutno se odvija Jadranskom magistralom, odnosno državnim putem D8, podsjeća portal Investitor.me.
Kapacitet te saobraćajnice odavno nije dovoljan za kombinaciju lokalnog, turističkog i tranzitnog saobraćaja. Prema podacima dubrovačke saobraćajne policije, koje je početkom jula objavio HRT, kroz Kupare tokom turističke sezone prođe i do 30.000 vozila dnevno.
Na pojedinim djelovima sva vozila koja dolaze iz pravca Dubrovnika, Župe dubrovačke, aerodroma i Crne Gore slivaju se u jednu saobraćajnu traku. Dovoljna je manja nezgoda ili pojačan talas turista da se formiraju kilometarske kolone.
Ranija studija predviđala je glavnu trasu dugu oko 27 kilometara
Prema zvaničnoj studiji uticaja na životnu sredinu iz 2023. godine, planirana veza Dubrovnik–Aerodrom Dubrovnik trebalo je da bude duga približno 27 kilometara i da prolazi područjem Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala.
Sa priključnim putevima i rekonstrukcijama, cio zahvat obuhvatao bi gotovo 50 kilometara saobraćajnica. Planirana brzina na glavnoj trasi bila je 90 kilometara na sat, a procijenjeno je da bi nova cesta više nego prepolovila vrijeme putovanja na toj dionici.
Projekat je bio podijeljen u četiri faze – od putnog raspleta kod Mosta dr Franja Tuđmana, preko područja Dubrovnika i Cavtata, do završnog priključka na postojeći put D8 kod Čilipa. Zbog zahtjevnog terena bilo je predviđeno više tunela, vijadukata i spojnih puteva.
Podaci se, međutim, odnose na raniju trasu, od koje se u međuvremenu odustalo, pa se dužina i tehnička rješenja novog projekta mogu promijeniti.
Od Čilipa do Crne Gore
U dokumentaciji Hrvatskih cesta cijela veza bila je podijeljena na dva dijela. Prvi je obuhvatao saobraćajnicu od područja Osojnika i Dubrovnika do aerodroma, dok je za nastavak od čvora Čilipi do granice sa Crnom Gorom ostavljeno da se naknadno ispita opravdanost izgradnje.
To znači da projekat vrijedan oko 350 miliona eura, o kojem se trenutno govori, ne obezbjeđuje automatski novu saobraćajnicu sve do Karasovića.
Plenkovićeva izjava zato predstavlja širu političku ambiciju od projekta koji je do sada tehnički razrađivan. Za kompletnu vezu do Crne Gore potrebno je definisati i nastavak od Čilipa do granice, obezbijediti plansku dokumentaciju, sprovesti procjenu uticaja i pronaći izvor finansiranja.
Stara trasa zaustavljena, nova još nije predstavljena javnosti
Postupak procjene uticaja stare trase pokrenut je 2022. godine, studija je tokom 2023. upućena na javnu raspravu, ali je Ministarstvo početkom januara 2024. obustavilo postupak.
Posebno protivljenje izazvala je varijanta koja je uključivala novi most preko rijeke Omble. Od tog rješenja se kasnije odustalo.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir saopštio je u maju da je nova trasa načelno izabrana i da će u njenom sklopu ostati postojeći Most dr Franja Tuđmana. Tehnička varijantna rješenja trebalo bi da budu završena do septembra, nakon čega bi ponovo bio pokrenut postupak procjene uticaja na životnu sredinu.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 350 miliona eura, ali još nema konačne cijene, roka za raspisivanje tendera niti početka gradnje. Hrvatske ceste priznaju da su do završetka projekta ostale godine.
Šta bi brza cesta riješila, a šta ne bi
Nova saobraćajnica mogla bi da izmjesti veliki dio tranzitnog saobraćaja iz naseljenih djelova Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala, skrati putovanje do aerodroma i spriječi da lokalna mjesta budu blokirana kolonama prema granici.
Ipak, sama brza cesta ne može riješiti sporu graničnu kontrolu. Ukoliko kapacitet prelaza Karasovići–Debeli Brijeg ostane isti, kolone bi se sa postojeće magistrale mogle samo preseliti na novu saobraćajnicu.
Plenković je kao jedan od uzroka zadržavanja naveo i EES. Taj sistem je od 10. aprila 2026. potpuno operativan na svim spoljnim granicama Šengena i elektronski evidentira ulaske i izlaske državljana zemalja van EU, uključujući podatke iz putnih isprava, fotografije lica i otiske prstiju, navodi Evropska komisija.
Crna Gora i Hrvatska još su u junu 2025. dogovorile pripremu tehničke dokumentacije za proširenje pristupnih puteva ispred graničnih prelaza, kao i usaglašavanje budućih koridora brzih cesta. Tada je najavljeno da će obje države do kraja godine raspisati tendere za dokumentaciju, ali u saopštenju nijesu navedeni rokovi za početak konkretnih radova.
Vikend-kolaps zato je pokazao da postoje dva odvojena problema: nedovoljan kapacitet puta kroz Konavle i ograničena propusnost samog graničnog prelaza. Brza cesta Dubrovnik–Čilipi može riješiti prvi, ali će za normalan protok prema Crnoj Gori morati da bude produžena do granice i praćena proširenjem prilaza, većim brojem kontrolnih traka i usklađenijim radom službi dvije države.
AKO STE PROPUSTILI:
Kolaps na ulazu u Crnu Goru: Kolona duža od 20 kilometara, čeka se više od 10 sati
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}