Da li je Dejstonski sporazum najbolji Americki mirovni sporazum i da li je svima u Bosni i Hercegovini donio sve? Bosna je, naprosto, ne djeljiva koliko god to bilo ko pokusavao. Mogu se dijelovi Bosne i Hercegovine zvati ovako ili onako, ali ukupnost Bosne ostaje uvijek tu.
Pisci i Pjesnici su joj se, oduvijek, divili, i svoje rijeci i stihove su s velikim postovanjem poklanjali Bosni. Od „Zapisa o zemlji“ Mehmedalije Maka Dizdara koji zakljucuje sa „Prkosna od sna“ do Nedzada Ibrisimovica koji s dubokim postovanjem pise „izuj obucu kad prelazis Koranu, Glinu, Savu i Drinu …
Bosna je cilimom zastrta. Bosna je ne djeljiva. Prvo, ako bi se bilo sta poimalo pod djeljenjem podjeljena je na Bosnu i na Hercegovinu (Hercegovina je u imenu drzave Bosne dodana u drugoj polovini 19-tog stoljeca.
Hercegovina obuhvaca prostor od Trebinja na istoku do Livna na zapadu i od Konjica na sjeveru do Neuma na jugu sa cca. 25 posto drzave Bosne i Hercegovine). Zatim tu je regija Krajina, Posavina i Podrinje. Kad se analiziraju „krojaci“ unutrasnjeg uredjenja drzave Bosne i Hercegovine, nakon odbrane od agresija i rata s pobunjenicima, koji su sklopili Dejtonski mirovni sporazum sa Ustavom i novim unutrasnjim drzavnim uredjenjem moze se reci da su nastojali zadovoljiti sve u Bosni i Hercegovini.
Tako su kazali da su oni Srbi koji su se borili na strani JNA i VRS zadovoljeni sa RS u BiH za koju su se zalagali (entitet RS je i Srpski, i Hrvatski, i Bosnjacki, i Ostalih), da su Hrvati koji su se borili na strani HV i HVO zadovoljeni da vladaju u nekoliko kantona u FBiH (FBiH je i Hrvatska, i Srpska, i Bosnjacka, i Ostalih, a unutrasnje uredjenje je podjela vlasti na 10 kantona), a da su Vladine snage ARBiH zadovoljene da imaju drzavu Bosnu i Hercegovinu sa nepromjenjivim vanjskim granicama (drzava BiH je i Bosnjacka, i Srpaka, i Hrvatska, i Ostalih na svakom pedlju teritorije u granicama Bosne i Hercegovine).
Zaista, ko god je skrojio Dejtonski sporazum napravio je da „svi dobiju sve“. A da drzava Bosna i Hercegovina ojaca drzavnu infrastrukturu da bude po mjeri svakog covjeka, a da drzavna imovina sluzi svim nivoima vlasti da se razvija zivot i prosperitet. Dejtonski sporazum je ostavio drzavi Bosni i Hercegovini da moze popraviti sve sto je za popraviti. Tako je nakon Dejtonskog sporazuma uspostavljen i Distrikt Brcko.
Drzava Bosna i Hercegovina je, nakon Dejtona, dobila sve drzavne institucije neophodne za funkcionisanje drzave. Imaju segmenti drzave koji se jos trebaju popraviti u skladu sa Evropskim konvencijama koje je drzava BiH potpisala.
Rjesavanje ljusdskih prava po Evropskim konvencijama je duznost drzave BiH na putu u EU i NATO, gdje dolazi i provedba presuda evropskih sudova koje se odnose na drzavu Bosnu i Hercegovinu. Kljuc svega je da je drzava Bosna i Hercegovina bila drzava prije Dejtonskog sporazuma i ostala drzava nakon dejtonskog sporazuma.
(24sata.info)
The post ‘Bosna je nedjeljiva’: Dejtonski sporazum nije kraj borbe za funkcionalnu državu appeared first on 24sata.info.
