Nasilje više ne stanuje samo na ulici ili iza zatvorenih vrata doma – ono se sve češće i intenzivnije preseljava u digitalni prostor.
Zastrašivanje, uhođenje, psihološko ponižavanje i zloupotreba intimnih snimaka postali su svakodnevica mnogih žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini. Ipak, novije zakonske izmjene konačno pružaju snažnije mehanizme za borbu protiv ove pošasti.
Gostujući u emisiji Sarajevsko jutro na TVSA, prof. dr. Elmedin Muratbegović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojasnio je šta sve obuhvata digitalno nasilje, s kakvim se pravnim izazovima susrećemo te kakve mehanizme zaštite žrtve danas imaju na raspolaganju.
Digitalni prostor kao novo polje zlostavljanja
Nasilje ne mora biti isključivo fizičko. U digitalnom dobu ono obuhvata ponavljano praćenje, neovlašteno upadanje u privatnost, ucjene, narušavanje psihičkog integriteta i, sve češće, zloupotrebu intimnih fotografija i video-snimaka.
„Digitalno nasilje nad ženama u stvari nije novina, ali praksa pokazuje da je to postala svakodnevna pojava koja se odvija već duže vrijeme, prateći razvoj tehnologija i komunikacije u online okruženju“, istakao je prof. Muratbegović.
Posebno zabrinjava činjenica da anonimnost na internetu i jednostavnost komunikacije često smanjuju kočnice kod nasilnika, dok kod žrtava stvaraju stalan osjećaj nesigurnosti i stresa.
Osvetnička pornografija i uhođenje: Novo krivično zakonodavstvo
Dugo se čekalo na adekvatnu pravnu reakciju. Iako je Bosna i Hercegovina među prvima ratificirala međunarodne dokumente i konvencije, primjena u domaćem krivičnom zakonodavstvu tekla je sporo. Ipak, izmjenama Krivičnog zakona i novim propisima o sprečavanju nasilja u porodici i nad ženama, stvorena je čvršća osnova za sankcionisanje počinilaca.
Među ključnim novinama u zakonodavstvu izdvajaju se:
- Zloupotreba snimaka sa spolno eksplicitnim sadržajem (tzv. osvetnička pornografija): Slanje ili javna distribucija intimnih materijala bez pristanka osobe više se ne tretira kao privatna tužba, već kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, s zaprijećenim kaznama zatvora i do pet godina.
- Online i offline uhođenje: Pritisci, nepoželjno praćenje i poruke u digitalnom prostoru izjednačeni su sa uhođenjem u fizičkom svijetu i podliježu krivičnoj odgovornosti.
- Psihološko nasilje i spolno uznemiravanje: Prepoznati su kao posebna krivična djela koja se mogu kombinovati s uhođenjem, dajući pravosuđu solidnu platformu za gonjenje nasilnika po službenoj dužnosti.
Kako reagovati i kome se obratiti?
Jedna od najvažnijih poruka jeste da žrtve ne smiju trpjeti nasilje i da nisu same. Danas su na raspolaganju konkretni mehanizmi brze zaštite:
- SOS telefon 1265: Besplatan i dostupan broj na koji se mogu prijaviti svi oblici nasilja i zlostavljanja.
- Hitne policijske mjere: Prema novom zakonskom okviru, policija ima ovlaštenje izreći hitnu mjeru zadržavanja nasilnika do 48 sati, o čemu odluku donosi u kratkom roku.
- Zaštitne mjere suda: Sudovi mogu izreći zabranu prilaska i komunikacije (i u online i u offline prostoru) u trajanju od mjesec dana do tri godine, a kršenje ovih mjera strogo se kažnjava.
Edukacija i prevencija od najranijeg uzrasta
Profesor Muratbegović je naglasio da se slučajevi digitalnog nasilja i osvetničke pornografije sve češće bilježe i među populacijom osnovaca i srednjoškolaca.
Zbog toga je ključno preusmjeriti pažnju na edukaciju u školama – razgovarati s učenicima, nastavnicima i roditeljima na odjeljenskim zajednicama te ih upoznati sa zakonskim posljedicama neodgovornog i nasilnog ponašanja na internetu.
