Novembar je mjesec u kojem se kroz globalnu kampanju Movember stavlja poseban fokus na zdravlje muškaraca, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje uroloških i malignih bolesti. Iako se o ovim temama sve više govori, mnogi muškarci i dalje odgađaju odlaske ljekaru te zanemaruju simptome, pripisujući ih starenju ili ignorirajući potrebu za redovnim kontrolama.
Gostujući u emisiji „Sarajevsko jutro“, specijalista urologije dr. Alem Sinanović istaknuo je ključne aspekte brige o muškom zdravlju, najčešće izazove sa kojima se pacijenti susreću te važnost pravovremenih pregleda.
Govoreći o ciljevima kampanje, dr. Sinanović je naglasio:
„Novembar je mjesec gdje se u sklopu globalne kampanje Movember nastoji podići svijest o zdravlju muškaraca, prvenstveno o karcinomu prostate, karcinomu testisa i jednostavno o mentalnom zdravlju samog muškarca. Tako da je cilj ovog mjeseca da se jednostavno podsjetimo na probleme o kojima se nažalost često puno ne priča. Kroz neku našu svakodnevnu urološku praksu mi se susrećemo sa pacijentima koji obično ili zanemaruju svoje tegobe ili jednostavno dođu, odnosno, mimo toga što zanemare, misle da su te tegobe sastavni dio nekog starenja ili jednostavno dođu već sa tegobama koje su poprilično narušile kvalitet života. Tako da je cilj ovog mjeseca i same kampanje Movember da pošaljemo jasnu poruku našim muškarcima da ne treba odgađati preglede i da brigu o svom zdravlju treba početi već danas. I ta briga traje tokom čitavog života.“
Urološki problemi prema životnoj dobi
Urološki problemi i faktori rizika znatno se razlikuju ovisno o životnoj dobi pacijenta. Kod muškaraca srednje i starije dobi najčešće su prisutne tegobe s mokrenjem, dok mlađa populacija češće ima drugačiju vrstu izazova.
„Što se tiče uroloških problema, oni prije svega zavise od životne dobi. Kod muškaraca neke srednje i starije životne dobi to su najčešće tegobe sa mokrenjem u vidu otežanog, učestalog mokrenja, osjećaja nepotpunog pražnjenja mokraćne bešike, ustajanja više puta u toku noći. I te tegobe se obično pripisuju dobroćudnom benignom uvećanju same prostate. Mimo tih tegoba, tu su i problemi sa mokraćnim kamencima, upale mokraćnih puteva, upale prostate, te maligna oboljenja prostate, mokraćne bešike i samog bubrega. Kod mlađih muškaraca to je pretežno vezano za probleme sa samim testisima, vezano za samu plodnost i seksualne probleme u vidu erektilne disfunkcije. Faktori rizika, prije svega, zavise od samog urološkog stanja, to jeste bolesti. Kod najvećeg dijela uroloških stanja to se najviše odnosi na životnu dob i na neke genetske i nasljedne promjene, a faktori rizika kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, kardiovaskularne bolesti i šećerna bolest, značajno povećavaju rizik od nastanka nekih uroloških stanja. Tako da je bitno shvatiti da se ovdje urologija kao grana u medicini ne bavi samo bolestima prostate, već se bavi i kompletnim urološkim sistemom i muškim polnim organima, pošto pričamo samo o muškarcima.“
Kada je riječ o odgađanju pregleda, dr. Sinanović smatra da su glavni razlozi psihološke prirode:
„Moje mišljenje je da je najveći razlog strah od samog pregleda, eventualne same dijagnoze, možda nelagode zbog pregleda ili jednostavno da te tegobe sa mokrenjem pripisuju da je to nešto sastavni dio u sklopu životne dobi, to jest starenje. Naprimjer, muškarac ima probleme sa mokrenjem. Ono što smo objašnjavali o mokrenju je više puta ustajati u toku noći i on to doživi kao da je to sastavni dio njegovog starenja. Dakle, možemo te tegobe sa mokrenjem najviše pripisati tome da je prisutan neki strah od samog tog prvog pregleda.“
Karcinom prostate i značaj PSA testa
Rak prostate predstavlja jedno od najčešćih malignih oboljenja kod muškaraca na globalnom nivou, a u Bosni i Hercegovini se nalazi odmah iza karcinoma pluća i debelog crijeva. Budući da se u početnim stadijima razvija potpuno bez simptoma, rano otkrivanje je od presudne važnosti.
„Karcinom prostate ili rak prostate je jedno od najčešćih malignih oboljenja kod muškaraca. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na nekom globalnom nivou zauzima drugo mjesto. U BiH se nalazi na trećem mjestu odmah iza karcinoma pluća i karcinoma debelog crijeva. Neki faktori rizika za njegov nastanak su prije svega životna dob. Što pacijent ide u neku stariju životnu dob, učestalost karcinoma prostate se samim tim i povećava. Tu je jako bitan faktor i pozitivna porodična anamneza, da li je neko u užoj porodici imao karcinom prostate i, naravno, neke nasljedne genetske promjene u vidu BRCA2 mutacije gena. To su neki faktori rizika za nastanak karcinoma prostate. Jako je bitno kod karcinoma prostate naglasiti da je u većini slučajeva, obično u nekim početnim stadijima, on bez ikakvih simptoma. Tako da pacijent može da uredno mokri, a zapravo da ima karcinom prostate. Tako da je njegova dijagnostika i rano otkrivanje jako bitno za dalji tok uspješnog liječenja. Danas se liječenje zasniva na operativnom liječenju, eventualno radioterapiji ili aktivnom nadzoru, ali to je kod strogo biranih pacijenata niskog rizika.“
U okviru rane dijagnostike ključnu ulogu ima prostata specifični antigen (PSA) test, čija povišena vrijednost ne mora nužno značiti prisustvo karcinoma, već služi kao važan signal za dalju ljekarsku obradu.
„Što se tiče PSA, to je prostata specifični antigen, protein koji se stvara u ćelijama prostate i ta njegova povišena vrijednost automatski ne znači da pacijent ima karcinom prostate. Jako je bitno naglasiti pacijentima da ta povišena vrijednost može biti uzrokovana i samom veličinom prostate, kod dobroćudnog uvećanja prostate, kod nekih upalnih stanja prostate ili drugih stanja. Tako da ta povišena vrijednost PSA treba da bude nekako lampica da se nešto dešava sa tom prostatom. Taj PSA ne treba gledati izolovano, treba uzeti tu vrijednost ako je povišena, zatim obaviti jedan jako dobar klinički pregled, uzeti dobru detaljnu anamnezu, pričali smo o pozitivnoj porodičnoj anamnezi, i naravno taj klinički pregled koji podrazumijeva taj digitorektalni pregled prostate gdje mi gledamo da li ima nekih sumnjivih promjena u samoj prostati. Ako se ustanovi da ima neka sumnjiva promjena, dalja dijagnostika ide prema magnetnoj rezonanci, to jeste multiparametrijski magnet prostate koji nam govori o sumnjivim promjenama u samoj prostati i onda mi kao urolozi postavljamo indikaciju da li je potrebno uraditi biopsiju prostate, jer samo biopsija prostate postavlja konačnu patohistološku dijagnozu samog karcinoma prostate. Tako da se ne treba zabrinuti ako je povišena vrijednost PSA, ali je to definitivno već prvi znak da se treba javiti na urološki pregled.“
Samopregled testisa i utjecaj stila života
Za mlađu populaciju muškaraca posebnu važnost imaju redovni samopregledi testisa, koji omogućavaju rano prepoznavanje potencijalnih promjena i uspješno liječenje u slučaju otkrivanja oboljenja.
„Što se tiče tih samopregleda testisa, reći ćemo da se te promjene na testisima obično vežu za mlađe muškarce i karcinom testisa se obično javlja u mlađoj životnoj dobi. Ti samopregledi su jako bitni da pacijenti, muškarci, budu svjesni strukture svog testisa i da redovno rade te samopreglede u vidu dodira, da prate da li ima nekih kvržica, nekih otvrdnuća, da li je jedan ili drugi testis uvećan, da li je promijenio svoju veličinu. I to je već neki prvi znak da se treba javiti na urološki pregled. Tu imamo dalju dijagnostiku u vidu ultrazvučnog pregleda i naravno ako postavimo sumnju na karcinom testisa, rade se i analize iz krvi, znači tumorski markeri u vidu alfa-fetoproteina, beta-HCG i LDH, gdje mi na osnovu svih tih parametara postavljamo dijagnozu karcinoma testisa i tu je liječenje operativno, i treba naglasiti pacijentima da na vrijeme dijagnosticiran karcinom testisa i na vrijeme urađen operativni zahvat ima visoku stopu izlječenja.“
Pored genetike i životne dobi, životne navike poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine i nedostatka fizičke aktivnosti znatno utiču na cjelokupno zdravlje i urološki sistem.
„Zdrav način života utiče generalno na opće zdravlje, samim tim i na samo zdravlje muškaraca. Tako da pacijenti koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu, neke šećerne bolesti, kardiovaskularne bolesti, obično takva stanja utiču značajno na seksualnu aktivnost, tj. na erektilnu disfunkciju. Pušenje je jedan od najčešćih faktora rizika za nastanak karcinoma mokraćnog mjehura i njegovih recidiva, odnosno vraćanja. Tako da su to neki faktori rizika i te zdrave navike su naravno jako bitne u svakodnevnom životu i u samoj našoj urološkoj praksi.“
Ključna poruka: Briga o zdravlju počinje danas
Zaključujući razgovor, dr. Sinanović je uputio jasnu poruku svim muškarcima, podsjećajući da odsustvo simptoma ne znači nužno i odsustvo bolesti te da preventivni pregledi i dostupnost registara i testova u Bosni i Hercegovini uveliko olakšavaju rano djelovanje.
„Poruka bi bila da odsustvo nekih simptoma ne znači i odsustvo same bolesti. Već smo spomenuli da karcinom prostate u nekom početnom stadiju bude bez ikakvih simptoma. Pacijent može da uredno mokri, a da ima karcinom prostate. Tako da, poruka bi jednostavno bila da briga o svom zdravlju treba da počne već danas, da pacijenti nemaju taj strah i stid ili neku nelagodu zbog samog pregleda, jer ta odgovornost prema sebi je jako bitna, a i prema svojoj porodici.“, zaključio je dr Sinanović.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
