Preskoči na sadržaj

Industrijska struja skuplja do 31 posto: Solarne elektrane mogu vratiti investiciju za tri do pet godina

Biznis i ekonomija8 min čitanja
Industrijska struja skuplja do 31 posto: Solarne elektrane mogu vratiti investiciju za tri do pet godina

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) ponudila je privrednicima za 2027. ugovore s 26 do 31 posto skupljom industrijskom strujom. Fabrike dio tog troška mogu pokriti vlastitom proizvodnjom energije. Koliko to košta, koliko se uštedi i kada se ulaganje vrati?

Podatak o rastu cijena objavilo je Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) na osnovu prijedloga ugovora koje je Elektroprivreda poslala firmama.

Iz EP BiH nisu iznos ni potvrdili ni demantovali. Tvrde da ponude usklađuju sa cijenama na regionalnim berzama, koje su za 2027. znatno više nego prošle godine. Poslodavci su nakon sastanka s rukovodstvom EP BiH najavili razgovore s Vladom FBiH. Kompanije u međuvremenu računaju šta im skuplja industrijska struja donosi.

Šta 29 posto znači za jednu fabriku

U sarajevskoj kompaniji PRANA, koja projektuje i gradi solarne elektrane za industriju, poskupljenje su preveli u konkretan račun.

“Uzmimo u obzir pogon koji godišnje troši tri miliona kilovatsati (kWh). To je potrošnja fabrike s više proizvodnih linija ili pogona koji radi u nekoliko smjena. Uz okvirnu cijenu aktivne energije od 0,22 KM po kWh, takva kompanija za struju godišnje izdvoji 660.000 KM. Poskupljenje od 29 posto značilo bi dodatni trošak od 191.400 KM godišnje”, naveli su iz PRANA-e.

Napomenuli su da ukupan račun ne mora porasti za isti procenat. Raste samo cijena same električne energije, dok račun sadrži i druge stavke: naknadu za korištenje mreže, obračunsku snagu, reaktivnu energiju, naknadu za obnovljive izvore i PDV.

Te stavke se ne mijenjaju s novom ponudom snabdjevača, pa ukupan račun raste manje od 29 posto, zavisno od toga koliki dio računa čini sama energija.

“Zamislite šta jedna proizvodna kompanija može uraditi s gotovo 200.000 KM godišnje. To može biti nova mašina, modernizacija proizvodne linije ili nova radna mjesta”, naveli su iz kompanije.

Poskupljenju električne energije, prema njihovim riječima, najviše su izložene metaloprerađivačka, drvna, prehrambena i hemijska industrija, cementare, obrada kamena i proizvođači automobilskih dijelova.

Interes za smanjenje troškova imaju i trgovački centri, hoteli i veliki poslovni objekti. Njihova potrošnja ima drugačiju strukturu, ali finansijski efekat može biti jednako značajan.

Cijene električne energije firme ne mogu kontrolisati, ali, kako su ocijenili u PRANA-i, mogu utjecati na to koliko će je morati kupovati.

CBAM kao dodatni pritisak

Bh. izvoznicima u Evropsku uniju dodatni pritisak stvara Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika (CBAM), kojim EU naplaćuje emisije ugljika sadržane u uvezenoj robi. CBAM je od 2026. u definitivnoj primjeni i obuhvata željezo, čelik, aluminij, cement, đubriva, vodik i električnu energiju, a opterećenje za te proizvode postepeno raste.

Iz PRANA-e su ukazali da se vlastitom solarnom elektranom automatski ne smanjuje CBAM obaveza.

“Sve zavisi od proizvoda, vrste emisija i propisane metodologije njihovog dokazivanja. No, niži trošak energije i manji ugljični otisak sve su važniji evropskim kupcima te onima čiji proizvodi nisu direktno pod CBAM-om”, navode iz kompanije.

U PRANA-i posebno važnom smatraju 2030. godinu, do kada će pritisak evropskih klimatskih i tržišnih zahtjeva biti još izraženiji. Izvoznici, kako su sugerisali, ne trebaju čekati da počnu s pripremama jer se modernizacija proizvodnje i ulaganje u obnovljive izvore energije ne završavaju preko noći.

Koliko košta i kada se vraća

Cijene opreme za solarne elektrane su posljednjih godina znatno niže. Za standardnu krovnu elektranu na industrijskom objektu iz PRANA-e su istakli okvirnu cijenu od 750 do 900 KM po kilovatu (kW) instalirane snage, bez PDV-a.

Elektrana od 500 kW bi koštala od 375.000 do 450.000 KM. U povoljnim uslovima godišnje proizvede gotovo 575.000 kWh. Ako fabrika 90 posto te električne energije potroši sama, uz pretpostavljenu vrijednost izbjegnute kupovine od 0,23 KM po kWh, koja nije jedinstvena tarifa, uštedjela bi 119.000 KM godišnje. U tom primjeru je povrat investicije za nešto više od tri do skoro četiri godine.

“Iz našeg iskustva, za dobro projektovane industrijske elektrane realno je računati s povratom od tri do pet godina. Međutim, oprezni smo s garancijama. Rezultat zavisi od stvarne potrošnje, cijene struje, lokacije, vremena i troškova održavanja”, istakli su iz kompanije.

Napomenuli su da je povrat u primjeru izračunat bez troškova održavanja i kredita.

Vlastitom proizvodnjom kod pojedinih pogona može se smanjiti preuzimanje električne energije iz mreže za 20 do 30 posto, a nekad i više. Presudno je, kako su naglasili u PRANA-i, kada fabrika troši energiju.

“Fabrika koja neprekidno radi može gotovo svu solarnu energiju odmah iskoristiti, iako elektrana pokriva manji dio njene godišnje potrošnje. Najveća elektrana nije uvijek i najisplativija”, obrazložili su u PRANA-i.

Šta s viškom energije

Najveća korist dolazi od električne energije koju fabrika sama potroši, a ne od one koju preda u mrežu. Za prodaju viškova energije važe različita pravila.

Šeme neto mjerenja i neto obračuna za kupce-proizvođače (prosumere) u FBiH važe samo za elektrane do 150 kW, prema Pravilniku o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe. Veći industrijski sistemi rade po drugim modelima, a Republika Srpska ima vlastita pravila za kupce-proizvođače.

Prema iskustvu PRANA-e, procedure su posljednjih godina brže nego ranije. Kada su tehnički i administrativni uslovi ispunjeni, elektrana od 500 kW može se izgraditi za jedan do tri mjeseca. Duže traje ako treba raditi na mreži ili ako je dobijanje odobrenja složenije.

Najveći izazov, kako su naglasili, obično nije montaža panela, nego ono prije nje: nosivost krova, postojeće instalacije, priključak i usklađivanje radova s proizvodnjom koja ne smije stati.

Primjeri iz prakse

Konjička kompanija Eurosjaj na svojim objektima ima gotovo 1,5 megavata (MW) solarnih elektrana, a projektuju se novi kapaciteti. Takve elektrane u povoljnim uslovima godišnje mogu proizvesti 1,7 miliona kWh.

Uz iste pretpostavke kao u ranijem primjeru, to je potencijalna ušteda od gotovo 350.000 KM godišnje. Iz PRANA-e su napomenuli da je to procjena, a ne potvrđeni obračun kompanije.

U Eurosjaju su uvedene i toplotne pumpe, koje su za dio potreba zamijenile sisteme na plin i pelet, uključujući zagrijavanje industrijskih kada. Toplotna pumpa za jednu jedinicu utrošene struje može dati dvije do tri ili više jedinica toplote, zavisno od uslova rada.

U PRANA-i smatraju da je ovo iskustvo primjenjivo i u drugim industrijama, za tehnološko grijanje, zagrijavanje vode, grijanje proizvodnih hala ili hlađenje.

Kao primjer su naveli i solarnu elektranu na pogonu Argete u Hadžićima, na čijoj su realizaciji, kako su kazali, radili u okviru projekta Atlantic Grupe i Petrol Grupe. Prema podacima Petrola, elektrana ima snagu od skoro 591 vršni kilovat (kWp), godišnje proizvodi skoro 600 megavatsati (MWh) i pokriva 15 posto potreba pogona za električnom energijom.

Kod takvih kompanija, naglasili su iz PRANA-e, vlastita proizvodnja energije planira se kao dio dugoročnog poslovanja, a ne samo kao reakcija na poskupljenja, i ta se praksa postepeno prenosi i na domaće firme. Dodaju da su njihovi klijenti koji su već uložili u obnovljive izvore zadovoljni rezultatima i nastavljaju širiti kapacitete.

Baterije ne trebaju svima

Baterijski sistemi za skladištenje električne energije imaju smisla, prema ocjeni PRANA-e, za fabrike koje rade 24 sata ili imaju veliku potrošnju navečer i noću. Ako fabrika većinu solarne energije troši tokom dana, baterije se često ne isplate.

“Nekada je rješenje elektrana s baterijama, nekada bez njih, a ponekad je prvi korak samo bolje upravljanje postojećom potrošnjom”, kazali su iz kompanije.

Krediti i grantovi

Investiciju ne treba nužno plaćati iz vlastitog novca. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i EU preko lokalnih banaka nude program SME Go Green. Mala i srednja preduzeća kroz njega mogu dobiti kredit za ulaganje u obnovljive izvore, a kada projekat završe, i bespovratno 15 posto iznosa kredita. Fond za zaštitu okoliša FBiH raspisivao je javne pozive za energetsku efikasnost.

Iz PRANA-e su ipak savjetovali da se ne čeka grant ako se investicija isplati i bez njega. Uz povoljan kredit, uštedom se može pokriti velik dio rate, a nekad i cijela rata, zavisno od kamate, roka otplate i stvarnih rezultata elektrane.

Najčešća greška

Firme, kako su upozorili, često počinju od pitanja koliko solarnih panela stane na krov, umjesto koliko i kada troše energiju i šta planiraju narednih godina. Druga greška je gledati samo početnu cijenu, bez kvaliteta opreme, održavanja i garancija.

Treća je zanemarivanje administrativnih i infrastrukturnih uslova. Investitor, kako su napomenuli, ne kupuje samo opremu, nego energetski sistem od kojeg očekuje rezultate narednih 20 i više godina.

“Firmama koje tek sada razmišljaju o ovome savjetovali bismo da ne donose odluku iz straha, ali da više ne odgađaju analizu vlastite potrošnje. Poskupljenje struje ne mora značiti gubitak konkurentnosti”, poručuju iz PRANE.

Uz vlastitu proizvodnju energije, drugi važan pravac ulaganja za bh. privredu u PRANA-i vide u modernizaciji proizvodnje kroz nove mašine, automatizaciju i robotiku.

Prvim se pristupom smanjuju troškovi i zavisnost od cijena energije, a drugim raste produktivnost i sposobnost takmičenja na stranim tržištima.

Da bi mogle ulagati, firmama su, kako su zaključili, potrebni stabilnije poslovno okruženje, dostupnije finansiranje i jednostavnije procedure, a javni pozivi fondova za energetsku efikasnost trebali bi biti češći i pristupačniji.

Objava Solarne elektrane mogu vratiti investiciju za tri do pet godina i ublažiti poskupljenje struje pojavila se prvi puta na Business Magazine.

business-magazine.ba

Dodajte ffmo.ba među omiljene izvore na Googlu
Kako ti se čini ovaj članak?

Povezano

Sve →
BiHRegionSvijet
Kultura i umjetnostZdravljePorodica i domHrana i pićeMagazin
PoznatiZanimljivosti
RezultatiLive kamere BiHGRANIČNI PRELAZIDnevni horoskopVremenska prognozaVaktija