U našem svakodnevnom životu se sve više sjedimo, bilo da je to tokom vožnje, na poslu ili kod kuće. Dugotrajno sjedenje može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Epidemiolog Jeremy Morris otkrio je još 1953. godine da vozači autobusa imaju dvostruko veću vjerovatnost da će razviti koronarnu bolest. Šta je razlika između vozača autobusa i konduktera?
Morris je objasnio da su kondukteri češće na nogama, jer se moraju penjati stepenicama u londonskim autobusima da bi prodali karte putnicima. Vozači, s druge strane, samo sjede, što povećava rizik od zdravstvenih komplikacija. Njegovo istraživanje postalo je temelj za ispitivanje veze između tjelesne aktivnosti i koronarnog zdravlja.
Prepune ulice Sarajeva: Ugodna temperatura pozvala u šetnju brojne građane i turiste
Iako se Morrisovo istraživanje smatra zastarjelim, može se primijeniti na današnji način života kad je sve više rada od kuće što povećava kolektivno vrijeme sjedenja. Mnogi provode cijeli radni dan sjedeći, uz poneko ustajanje da bi otišli na toalet ili do frižidera.
Svjetska zdravstvena organizacija predlaže mjere za smanjenje sjedilačkog ponašanja, koje karakteriše izrazito smanjena potrošnja energije. Istraživači već godinama pokušavaju objasniti da sjeđenje kao način života je drugačije od nedostatka tjelesne aktivnosti. Možete raditi dovoljno vježbi dnevno, ali ako previše sjedite, rizici su veći za one s manjom tjelesnom aktivnošću.
Velik broj zdravstvenih komplikacija
“Sjedenje karakteriše smanjena mišićna aktivnost. Ako sam na stolcu, on preuzima svu odgovornost”, objasnio je fiziolog David Dunston. Kombinacija smanjene mišićne aktivnosti, nižih metaboličkih zahtjeva i gravitacijskih sila smanjuje periferni protok krvi u mišiće nogu, što može uzrokovati nakupljanje krvi u listovima.
Patite od bolova u donjem dijelu leđa? Doktori otkrili rješenje – ovo bi vam moglo pomoći
Biomehanika sjedenja, s obično savijenim nogama, također može smanjiti protok krvi. Uz to, dolazi do smanjene gustoće kostiju, povećane količine masti u masnom tkivu. Dugotrajno sjedenje je povezano s fizičkom nelagodom, stresom na poslu i većom depresijom, te može uzrokovati dekubitus.
Koliko dugo smijemo sjediti?
Studija na 16 mladih i zdravih muškaraca pokazala je da sjedenje u trajanju od tri sata povećava nakupljanje krvi u nogama, dijastolički krvni tlak i obujam nogu. Istraživači se slažu da je između 120 i 180 minuta neprekidnog sjedenja vjerovatno najveća količina vremena koja nije štetna za zdravlje. To su vrijeme simbolično nazvali “pragom predugog sjedenja”, prenosi BBC.
Preporučuje se ulaganje u radne stolove uz koje možete postaviti traku za trčanje, pa tokom osmočasovne smjene ubacite lagano hodanje umjesto konstantnog sjedenja. Za mnoge, dugotrajno sjedenje je neizbježan dio života, ali male promjene poput istezanja ili češćeg ustajanja mogu napraviti veliku razliku, piše Net.hr.
Objava Koliko dugo se može sjediti? Doktori otkrili granicu od koje to postaje štetno za zdravlje pojavila se prvi puta na PressMedia.
Izvor: ( pressmediabih.com / ffmo.ba )