Situacija u Jugoistočnoj Evropi je postala dramatična zbog krize u snabdijevanju električnom energijom, uzrokovane velikim razlikama u cijenama u odnosu na ostatak kontinenta, što je rezultat preopterećenih interkonekcija.
Osim ekstremne vrućine, suše i smanjenih kapaciteta elektroenergetskog sistema, problem je što je Ukrajina postala neto uvoznik struje. Zbog toga nekoliko zemalja traži mjere za ublažavanje ovog pritiska.
Grčka, Rumunija i Bugarska planiraju mehanizam koji bi im omogućio intervenciju na tržištu električne energije u slučaju značajnog skoka cijena u Jugoistočnoj Evropi. Istovremeno, grčki premijer Kirijakos Micotakis je uputio pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predložio niz mjera.
Sjeverna Makedonija je zatražila istragu razloga velike razlike u cijenama od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog. Pismo su potpisali ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.
Razlog za rascjep između Balkana i Mađarske sa jedne strane, te Centralne i Zapadne Evrope sa druge, leži u smanjenju kapaciteta, aspekta funkcionisanja tržišta električne energije i povezanosti sistema, piše Balkan Energy News.
U međuvremenu, cijene električne energije u Grčkoj su dramatično porasle sa 60 eura po megavat-satu u aprilu na 130 eura u septembru, što je Micotakis izdvojio kao regionalnu krizu.
Napetost na tržištu je dovela do ekstremnih razlika u cijenama i ograničene raspoloživosti kapaciteta, dok se Jugoistočna Evropa suočava sa izolacijom u energetskom smislu. To zahtijeva hitne političke akcije kako bi se spriječile posljedice po građane i konkurentnost regiona, naglasio je Micotakis.
Finalno, raspon cijena električne energije na tržištu je tokom ljeta bio dramatično visok, što ukazuje na ozbiljne probleme u regionalnom snabdijevanju električnom energijom.
Izvor: ( investitor.me / ffmo.ba )