back to top

Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu: Suzdržavanje nije isto što i protivljenje!

spot_img

Činjenica da su 84 zemlje glasale za rezoluciju o obilježavanju dana sjećanja na genocid u Srebrenici, dok je 19 zemalja bilo protiv, a 68 suzdržano, neki zvaničnici u BiH su protumačili kao neuspjeh. Iako su mnoge zemlje bile suzdržane, većina njih je u svojim obrazloženjima jasno priznala genocid u Srebrenici i to nije bio razlog njihove odluke.

Većina suzdržanih, kao i oni koji su glasali protiv rezolucije, smatraju da je njihova odluka posljedica selektivnog pristupa pitanju genocida.

Jedan od direktnih izjava dolazi od ambasadora Namibije.

Ono što se dogodilo u Srebrenici, Ruandi, Njemačkoj (holokaust) i Gazi danas, kao i u Namibiji između 1904. i 1908., su genocidi. Namibija se uzdržava od ove rezolucije jer želi sveobuhvatan pristup genocidu i naglašava potrebu za okončanjem svih genocida”, istakao je.

Još jedan primjer izjavio je ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata, počevši priču o najmlađoj žrtvi genocida u Srebrenici, Fatimi Muhić.

Genocid u Srebrenici je neosporna činjenica koju priznaju najviši međunarodni sudovi. Ova tragedija je dobro dokumentovana i podsjeća na užase koje nijedna zajednica ne bi smjela pretrpjeti”, naglasio je predstavnik UAE koji je bio suzdržan na glasanju.

Na kraju je istaknuto:

Naš glas treba razumjeti u kontekstu potencijalnog destabilizirajućeg uticaja na Balkan. Naše uzdržavanje ima za cilj smanjenje regionalnih tenzija i podsticanje deeskalacije. Historijske rane zahtijevaju istinske napore ka pomirenju”.

Predstavnik Argentine, također suzdržane zemlje, osudio je negiranje genocida i istakao da ovo nije ispravan način za pristup ovom pitanju.

Genocid je manifestacija varvarstva ljudskog roda. Argentina nije neutralna u vezi ovog pitanja niti ikada neće biti. Odbacujemo poricanje ovih groznih zločina i podržavamo napore ka pravdi. Pomirenje je moguće samo kroz proces istine i dijaloga”, rekao je ambasador Argentine.

“Stavovi stranačkih predstavnika su veoma različiti i umjesto glasanja, treba usmjeriti širi proces refleksije za postizanje zajedničkog jezika. Možda je potrebno više vremena, ali bi rezultati bili bolji za budućnost”, dodao je.

Predstavnik Azerbejdžana istakao je nedostatak koncenzusa unutar BiH kao razlog zašto će njegova zemlja biti suzdržana:

Odgovornost, pravda i komemoracija žrtava prošlih zločina zahtijevaju pažljivo planiranje i pripremu. Akcije UN-a trebaju biti usvojene konsenzusom kako bi služile za pomirenje i razumijevanje”, zaključio je.

Izvor: ( pressmediabih.com / ffmo.ba )

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima