Hidroelektrane su doprinijele sa 31,99%, vjetroelektrane sa 1,96%, ostali izvori sa 1,57%, dok je udio termoelektrana bio čak 64,48%. Trenutni indeks obnovljive energije se kreće između 20 i 25 posto (za period 2017-2022 godine) što nije povoljno i ima značajan utjecaj na emisiju CO2.

Ovi pokazatelji, koji su slični u svim zemljama Zapadnog Balkana, ukazuju da sve zemlje trebaju hitno raditi na promjenama koje će unaprijediti ekonomiju, štititi klimu i postići ciljeve EU o neutralnom kontinentu u klimatskom pogledu.

Vlada Savezne Republike Njemačke je odlučna u podršci promjenama u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, potvrđujući to i ambasador Njemačke u BiH, dr. Thomas Fitschen, na nedavnom “Energetskom samitu 2024” u Neumu, izjavljujući da je Njemačka posvećena podršci Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama regije u ostvarivanju klimatskih ciljeva i tranziciji s fosilnih goriva. U tu svrhu, Njemačka vlada je pokrenula Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zapadnobalkanskih zemalja.

Kancelar Njemačke Olaf Scholz je najavio ovo partnerstvo na prošlogodišnjem Samitu Berlinskog procesa u Tirani, nudeći značajna sredstva od ukupno 1,5 milijardi eura do 2030. godine. Vjerujem da će ova saradnja između Njemačke i BiH donijeti velike koristi ekonomiji i stanovništvu Bosne i Hercegovine.

Do 500 miliona eura je usmjereno za stabilizaciju energetskog sektora u kratkoročnom i srednjem roku, dok se jedna milijarda eura planira za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će tesno sarađivati sa međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke, EBRD i Francuske razvojne agencije (ADF).

Dok Njemačka održava partnerske odnose sa različitim državama širom svijeta, ova posebna regionalna partnerska klimatska saradnja s Zapadnim Balkanom ističe se zbog zajedničke vizije budućnosti. GIZ u ime Savezne vlade Njemačke provodi projekte koji podržavaju brzu implementaciju Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekti imaju za cilj pokretanje zelene transformacije regije kroz efikasnu implementaciju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan 2021-2030 na regionalnom nivou. Region se obavezao usklađivanju sa ciljem Evropskog zelenog plana da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, bez neto emisije stakleničkih plinova.

Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i unapređenje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Evrope u cjelini. U Bosni i Hercegovini svi moraju preuzeti odgovornost i usmjeriti se ka pravednoj tranziciji, jer svako kašnjenje u njenom provođenju može direktno uticati na ekonomiju i zdravlje građana, izjavili su članovi Neformalne parlamentarne grupe “Zeleni klub” na Energetskom samitu u Neumu.

Naglasili su i da su svi nivoi vlasti u BiH se obavezali da će doprinijeti ostvarivanju Agende za održivi razvoj do 2030. godine, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.

Vlada Njemačke kroz svoje projekte i aktivnosti u ovoj oblasti naglašava koliko je saradnja sa Zapadnim Balkanom značajna. Investiranje u klimi prijateljsku infrastrukturu bi omogućilo domaćim kompanijama da postanu održive i ostvare dugoročni ekonomski rast otvaranjem novih radnih mjesta. Rješavanje zahtjeva energetske održivosti na Zapadnom Balkanu je od vitalnog značaja i za pristup Evropskom tržištu.

“Kada govorimo o zelenoj energiji, obično pomislimo na vjetroelektrane i solarne panele. Malo ko bi ikada razmišljao o dalekovodima, kontrolnim centrima ili transformatorskim stanicama kao nečemu bitnom.

U ime Njemačke vlade i u saradnji sa projektnim partnerima iz energetskog sektora na Zapadnom Balkanu, želimo promijeniti to i podići svijest o tome kako su elektroenergetske mreže ključne za integraciju obnovljive energije tokom energetske tranzicije”, rekao je Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a.

Čiste energije su također važne za njemačke kompanije koje žele investirati u BiH. To je istaknuto na nedavnom Automobilskom samitu u Sarajevu, koje je organizirala Njemačka privredna komora, gdje se raspravljalo o partnerstvima sa globalnim proizvođačima i mogućnostima u automobilskoj industriji u BiH i regiji.

Podatak da je Savezna Republika Njemačka ključni trgovinski partner za BiH sa obimom trgovinske razmjene preko 4 milijarde KM govori o velikim mogućnostima.

“Njemačka vlada, kroz GIZ, uspješno sprovodi energetsku tranziciju na lokalnom nivou. Inovativni pristupi i građanske inicijative, poput energetskih zajednica, su ključni. Energetske zajednice, već uspostavljene u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije, pružaju dobre prakse koje se mogu prilagoditi za korištenje u BiH. Aktivno uključivanje lokalnih vlasti, privatnog sektora i građana, projekti energetskih zajednica mogu proizvoditi zelenu energiju lokalno, pokrenuti lokalnu ekonomiju i poboljšati energetsku nezavisnost zajednica”, rekla je Minela Isaković, stručnjakinja za energiju u GIZ-u.

Regionalno klimatsko partnerstvo zasniva se na dosadašnjim uspjesima Njemačke u saradnji sa BiH. Njemačka je finansijski podržala izgradnju ili obnovu hidro i vjetroelektrana ukupnog kapaciteta od 850 MW, uključujući i prvu vjetroelektranu u BiH.

Kroz podršku GIZ-a i njemačke tehničke saradnje, više od 30 zakonodavnih inicijativa je podržano na svim nivoima vlasti u BiH, što je rezultovalo pravim okvirom za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost.

“Prepoznajući potencijal za energetsku efikasnost u višestambenim zgradama, posvećeni smo jačanju etažnih vlasnika da investiraju u renoviranja koja ne samo štede energiju nego i smanjuju troškove. Zato, u ime njemačke vlade, podržavamo udruženja etažnih vlasnika u pripremi za takva renoviranja, kao i opremanje gradova i općina resursima i kapacitetima bitnim za ove procese. Ova podrška će osnažiti zajednice da preuzmu vodeću ulogu u energetskoj tranziciji”, rekla je Kirstin Bretthauer, projektna menadžerica u GIZ-u u BiH.

Energetski sektor ističe se kao jedno od najznačajnijih područja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, ali i sa EU. To je naglašeno i kroz Berlinski proces, koji se ove godine obilježava 10. jubilej i čiji će se Samit održati u Berlinu 14. oktobra kako bi istaknuo posvećenost njemačke vlade podršci ekonomskom razvoju šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovom pridruživanju EU.