Iako odluka ne predstavlja ekonomsku blokadu ili “zid” prema svijetu, donosi ozbiljna administrativna otežanja. Najveći udar pretrpjet će uvoznici i izvoznici zbog sporije realizacije transakcija.
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina se ponovo našla na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje (Moneyvala), što je u javnosti pokrenulo brojna pitanja o ekonomskim posljedicama po državu, finansijski sektor i same građane. O tome šta ova odluka tačno donosi, a šta ne, u Špici TVSA je govorio Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
On je na samom početku povukao jasnu liniju između realnih posljedica i neutemeljenog straha.
“Ono što siva lista nije – nije nikakav zid koji će u potpunosti obustaviti poslovanje, investicije u Bosni i Hercegovini, prekogranično poslovanje ili na bilo koji način u potpunosti zaustaviti određene ekonomske procese sa regijom, Evropskom unijom ili svijetom”, pojasnio je Ražanica.
Reputacijska mrlja i povratak “graničara” u finansije
Prema riječima direktora Udruženja banaka BiH, siva lista je suštinski reputacijska oznaka zemlje koja međunarodnoj zajednici signalizira da BiH ne ispunjava globalne standarde u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Da bi slikovito objasnio trenutnu poziciju BiH, Ražanica je napravio poređenje sa slobodnim kretanjem u Evropi: “Ako smo do sada bili u nekoj finansijskoj Šengen zoni, da praktično prikažem, danas granice nisu zatvorene, ali ponovo imamo graničare ovaj na graničnim prelazima, odnosno znači da će sve transakcije u Bosni i Hercegovini biti pod posebnom vrstom analiza”.
Zašto smo ponovo kažnjeni?
Glavni razlozi za ovakav ishod leže u neispunjavanju domaćih obaveza. Iako je BiH tokom 2024. godine usvojila ključni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (što je Moneyval pozitivno ocijenio), ključne reformske tačke su izostale.
Federacija BiH nije uspostavila Registar stvarnih vlasnika pravnih lica, a ujedno nije usvojen ni Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Zbog ovih neispunjenih preporuka, FATF je na plenarnoj sjednici potvrdio uvrštavanje BiH na sivu listu.
Bankarski sektor najsigurnija karika, ali klijenti će osjetiti promjene
Paradoksalno, finansijski i bankarski sektor u BiH je tokom evaluacije prošao najbolje. Ražanica naglašava da je bankarski sektor u BiH rigorozno testiran i da je najbolje ocijenjen segment u cijelom procesu.
“Siva lista kao takva ni na koji način neće i ne može uticati na stabilnost i sigurnost bankarskog sektora”, izričit je Ražanica, ali dodaje da je bankarski sektor ipak na prvoj liniji udara, zbog čega će klijenti prvi osjetiti promjene.
Kako će izgledati poslovanje u praksi?
Najveća promjena odnosi se na međunarodne finansijske transakcije. Zbog uvođenja dodatnih administrativnih provjera, procesi će se neminovno produžiti.
Duže čekanje na novac: Na realizaciju priliva i odliva novca iz inostranstva čekat će se duže nego što je to bio slučaj do sada.
Udar na likvidnost privrede: Prve posljedice osjetit će veliki uvoznici i izvoznici. Zbog sporije administrativne provjere transakcija, naplata isporučene robe mogla bi kasniti, što će zahtijevati potpuno drugačije planiranje likvidnosti unutar kompanija.
Više u videu: