Prirodno rastu na Bliskom istoku i Mediteranu, gdje je klima topla, dani su sunčani i suhi veći dio godine. Smatramo ih pravom ljetnom namirnicom jer su u ovo doba godine zrele pa se mogu jesti svježe. Odlične su za trenutačno zadovoljavanje žudnje za slatkim, a istovremeno pružaju mnoge zdravstvene prednosti koje zahvaćaju različite sustave u tijelu, pa čak pomažu i u boljim seksualnim performansama.
Smokve su slatke, zasitne i vrlo hranjive. Prije nego što je šećer postao popularan, smokve su se obično koristile za zaslađivanje slastica. Danas, kada smo svjesniji negativnog utjecaja rafiniranog šećera na zdravlje, mnogi se vraćaju smokvama u potrazi za zdravijom alternativom šećeru. Ali, one su daleko više od slatke zamjene za šećer. Dobar su izvor vitamina A, B1 i B2 te minerala poput mangana, kalija, željeza, kalcija i fosfora te posebice polifenola. Možda najimpresivniji je udio kalcija koji je sušenim smokvama viši od udjela kalcija u jogurtu. Smokve su također izvanredan izvor vlakana, a znamo koliko su ona važna za naše zdravlje. Evo nekoliko zdravstvenih prednosti koje će vam donijeti njihova konzumacija.
Jedan od uzroka nastanka visokog krvnog pritiska je i neravnoteža kalija uzrokovana konzumiranjem previše natrija i nedovoljno kalija. Smokve su bogate kalijem (oko 270 mg u sto grama svježeg ploda) i mogu pomoći vratiti ravnotežu natrija i kalija. Uz to, znatne količine vlakana koje se nalaze u njima pomoći će u eliminiranju viška natrija iz organizma. Stoga se savjetuje slane grickalice s visokim udjelom natrija zamijeniti s nekoliko smokvi.
Zdrava probava
Porcija od 100 g svježih smokvi, što je otprilike dvije, tri smokve, sadrži čak 2,9 g vlakana dok ista količina onih suhih daje čak 9,8 g vlakana. To ih čini saveznikom dobre probave i zdravlja crijevnog mikrobioma jer omekšavaju stolicu i povećavaju njen volumen što ubrzava prolazak kroz crijeva. Također, prehrambena vlakna djeluju povoljno na rast dobrih bakterija u crijevima te se smatraju odličnim prebiotikom, zato sjeckane smokve češće dodajte zobenoj kaši za doručak.
Niži holesterol
Kada jedete hranu s visokim udjelom vlakana poput smokava, ona se probijaju kroz probavni sistem čisteći višak naslaga holesterola, što je poželjno jer je taloženje kolesterola vrlo veliki rizični faktor za bolesti srca i moždani udar.
Postoji kvaka
Vlakna u našoj prehrani nužna su i ako želimo skinuti neželjene kilograme ili držati težinu pod kontrolom. Mogu nam pomoći da se duže osjećamo sitima što smanjuje vjerojatnost da ćemo tokom dana posezati za više hrane.
Kada ih konzumiramo umjereno, smokve mogu pomoći da se lakše izgube kilogrami. Najbolje ih je jesti nakon vježbanja kako bi se dopunile zalihe glikogena i mišići oporavili od treninga. Ali, oprez je potreban jer su smokve prilično bogate šećerom i kalorijama, pa ih je bolje jesti umjereno, pogotovo ako ste zabrinuti zbog dobivanja na težini ili ste na kalorijski kontroliranoj prehrani.
Tada konzumacija može imati suprotan učinak. Naime, 100 grama svježih smokvi sadrži oko 74 kalorije, dok ista porcija suhih smokvi ima čak 249 kalorija. Jedna sirova smokva sadrži 7,7 g ugljikohidrata, od čega 6,5 g čine šećeri. Zbog toga i osobe koje imaju dijabetes moraju paziti na količinu koju pojedu. No, situacija je obrnuta kada se konzumira list smokve. Čaj od lista smokve, pokazalo je jedno istraživanje, kada se pije ujutro tijekom mjesec dana, može smanjiti potrebu za inzulinom za čak 12 posto. Po uzoru na grčku kuhinju, list smokve može se koristiti i za izradu sarmi od mesa i riže.
Ko ih treba izbjegavati
Osobama s upalnim bolestima crijeva u aktivnoj fazi bolesti, svima koje se pripremaju za kolonoskopiju te onima koji se oporavljaju od operacije crijeva savjetuje se ograničiti ili potpuno izbjegavati smokve. Mogu uzrokovati ‘težinu‘ u želucu, a ako ih se pojede puno, i bol u trbuhu te nadutost.
U tom slučaju može pomoći pijenje vode s anisom. Sjemenke u smokvama nisu preporučljive ni kod upale divertikula u debelom crijevu, no nakon oporavka od upale ili operacije crijeva u prehranu se savjetuje postupno uključivati vlakana te su smokve tada opet dobrodošle, piše Živim.gloria.hr.
Također, oksalati prisutni u smokvama štetni su za one koji već pate od bolesti bubrega ili žučnog mjehura te bi previše smokava kod njih moglo pogoršati stanje. Veće količine oksalata mogu omesti apsorpciju kalcija u tijelu, što, ako je stanje dugoročno, slabi kosti i dovodi do drugih bolesti povezanih s nedostatkom kalcija. Također, mala, ali nezanemariva opasnost krije se u činjenici da određeni postotak ljudi može biti alergičan na smokve. Još je jedna ne toliko poznata tamna strana smokvi – mogu povećati osjetljivosti na sunčeve zrake. To, pak, može dovesti do osipa, oštećenja kože, ranijeg starenja kože i pojave melanoma. Uvijek se savjetuje izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu, a to imajte na umu i ako redovito jedete smokve kako biste izbjegli probleme povezane s kožom.
