Svjetska banka prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini ostvariti rast od 2,4 posto, što je ispod očekivanog prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto, dok bi u naredne dvije godine privredna aktivnost u zemlji trebala postepeno jačati. Istovremeno, u novom Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, objavljenom danas, upozorava se da su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti preduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regionu.
Prema projekcijama Svjetske banke, privredni rast BiH trebao bi ubrzati s procijenjenih 2,1 posto u 2025. na 2,4 posto u ovoj godini, dok se za 2027. predviđa rast od 2,9 posto, a za 2028. godinu 3,1 posto.
Ipak, prognoze za BiH nešto su nepovoljnije nego u proljetnom izvještaju Svjetske banke. Očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, snižene su za po 0,1 procentni poen.
Ekonomija BiH je, prema podacima iz izvještaja, u 2023. godini zabilježila rast od dva posto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 posto, prije usporavanja u 2025. godini.
Na nivou šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog ekonomskog rasta sa 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.
Daljnje jačanje privredne aktivnosti očekuje se u 2027, kada bi regionalni rast trebao dostići 3,4 posto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.
Takva kretanja, navodi se u izvještaju, potvrđuju otpornost ekonomija zapadnog Balkana na vanjske šokove i nastavak njihovog ekonomskog približavanja Evropskoj uniji, uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu istaknula je da je region još jednom pokazao sposobnost prilagođavanja nepovoljnim međunarodnim okolnostima, ali i upozorila da sama otpornost nije dovoljna za ostvarivanje dugoročnih razvojnih ciljeva.
“U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost“, kazala je Yu.
Naglasila je da je za približavanje prosječnom dohotku Evropske unije i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta neophodno dodatno unaprijediti poslovno okruženje.
“Otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovom regionu pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom Evropske unije ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih”, poručila je Yu.
Prema pojedinačnim projekcijama, najveći ekonomski rast u 2026. godini očekuje se na Kosovu, od 3,6 posto, zatim u Albaniji od 3,4 posto i Crnoj Gori od 3,3 posto. Sjevernoj Makedoniji prognozira se rast od 3,2 posto, Srbiji od 3,1 posto, dok je BiH sa 2,4 posto na posljednjem mjestu među šest ekonomija regiona.
U 2027. godini najveći rast ponovo se očekuje na Kosovu, od 3,8 posto, a slijede Srbija sa 3,7 posto i Albanija sa 3,6 posto. Za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju predviđa se rast od po tri posto, dok bi ekonomija BiH trebala porasti za 2,9 posto.
Projekcije za 2028. ukazuju na rast Kosova od 3,9 posto, Albanije od 3,7 posto, Srbije od 3,5 posto, Bosne i Hercegovine i Crne Gore od po 3,1 posto te Sjeverne Makedonije od tri posto.
U odnosu na proljetne prognoze, Svjetska banka je za 2026. povećala očekivanja rasta Srbije i Crne Gore za po 0,4 procentna poena, a Sjeverne Makedonije za 0,3 procentna poena. Projekcije za Albaniju ostale su nepromijenjene, dok su za BiH i Kosovo smanjene za po 0,1 procentni poen.
Iako su ekonomije zapadnog Balkana tokom proteklih decenija ostvarile značajan napredak u međunarodnoj trgovinskoj integraciji, Svjetska banka upozorava da postojeće administrativne i regulatorne prepreke i dalje ograničavaju njihov puni razvojni potencijal.
Zahvaljujući višestrukim ciklusima carinske liberalizacije, trgovina robom i uslugama dostigla je 107 posto regionalnog bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini, što je više od prosjeka Evropske unije od 90 posto. Istovremeno, izvoz usluga iz regiona učetverostručen je u periodu od 2010. do 2025. godine.
Međutim, kako se navodi u izvještaju, pristup međunarodnim tržištima sam po sebi nije dovoljan da bi preduzeća ostvarila dugoročnu konkurentnost, naročito ako su suočena s visokim troškovima poslovanja i složenim procedurama unutar vlastitih ekonomija.
Prosječna carinska stopa na uvoz robe na zapadnom Balkanu iznosi približno šest posto, dok necarinske mjere stvaraju dodatne troškove od oko deset posto vrijednosti uvoza.
U pojedinim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije ti dodatni troškovi premašuju 20 posto, dok su ograničenja prekograničnog pružanja usluga još izraženija, s procijenjenim troškovima od 29 posto.
Svjetska banka posebno upozorava na posljedice nepotrebnih zahtjeva za izdavanje dozvola i ovlaštenja, višestrukih kontrola, složenih postupaka certifikacije te pravila o poslovnom nastanjivanju, koji povećavaju troškove poslovanja i otežavaju uključivanje regionalnih kompanija u međunarodne lance vrijednosti.
Prema simulacijama predstavljenim u izvještaju, uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz moglo bi u srednjoročnom periodu povećati bruto domaći proizvod regiona za čak 12,5 posto.
Takav potencijalni ekonomski učinak, ističe se, pokazuje da smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja može imati značajnu ulogu u podsticanju investicija, produktivnosti i zapošljavanja.
Visoki uvozni troškovi istovremeno negativno utječu i na izvozne mogućnosti preduzeća, jer povećavaju cijene sirovina, opreme i drugih proizvoda potrebnih za proizvodnju robe namijenjene stranim tržištima.
Podaci Svjetske banke pokazuju da tek približno trećina novih izvoznih poduhvata kompanija sa zapadnog Balkana opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima, dok svega jedan do četiri posto njih opstane pet godina.
Takva nestabilnost izvoza ima direktne posljedice na zaposlenost i kvalitet radnih mjesta, budući da izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliku većinu radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji.
Osim toga, kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima uglavnom su veće i isplaćuju više zarade od uporedivih preduzeća koja su prvenstveno usmjerena na domaće tržište.
Zbog toga Svjetska banka ocjenjuje da bi smanjenje trgovinskih prepreka moglo omogućiti većem broju kompanija da se uključe u izvoz, dugoročno opstanu na stranim tržištima i otvaraju bolje plaćena radna mjesta.
Među prioritetnim mjerama izdvajaju se pojednostavljenje i digitalizacija administrativnih procedura, uvođenje inspekcijskog nadzora zasnovanog na procjeni rizika, međusobno priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija te uklanjanje nepotrebnih regulatornih ograničenja.
Svjetska banka zaključuje da je za narednu fazu ekonomskog razvoja zapadnog Balkana neophodno postojeću trgovinsku otvorenost pretvoriti u snažniji rast produktivnosti, konkurentnije privatne sektore i stabilnije zapošljavanje, čime bi se ubrzalo i približavanje životnog standarda građana regiona prosjeku Evropske unije.
Objava Svjetska banka snizila prognozu rasta BiH na 2,4 posto pojavila se prvi puta na Business Magazine.
