“Muslimanski NATO” za istim stolom s Iranom: Saudijci, Turci i Pakistanci danas stižu u Teheran

Reuters je, pozivajući se na dva upućena izvora, objavio da se visoki zvaničnici triju članica Mekanskog saveza danas u Teheranu sastaju s iranskim zvaničnicima radi regionalne koordinacije. Prema istim izvorima, Saudijsku Arabiju predstavlja ministar odbrane princ Khalid bin Salman, a Pakistan feldmaršal Asim Munir, dok se pridružuje i šef turske obavještajne službe.

Iranska strana potvrdila je posjetu. Ali Bagheri Kani, zamjenik sekretara iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, rekao je da će se sastanak održati sa sekretarom tog tijela Mohsenom Rezaeijem.

“Ovaj četverostrani sastanak u Teheranu mogao bi biti važan i djelotvoran korak ka izgradnji trajne regionalne sigurnosti i nadamo se da će ova inicijativa doprinijeti stabilnoj regiji”, rekao je Bagheri Kani za iransku državnu televiziju, ne ulazeći u detalje.

Dodao je da tri zemlje zajedno s Iranom mogu napraviti korak ka regionalnoj sigurnosti, oslanjajući se na iransko iskustvo iz, kako ga Teheran naziva, “trećeg nametnutog rata”.

Rijad: Cilj je smirivanje krize

Saudijska strana sastanak predstavlja kao pokušaj deeskalacije. Saudijski zamjenik ministra za javnu diplomatiju Rayed Krimly objavio je na X-u da će Khalid bin Salman zajedno s Munirom i Kalinom učestvovati u sastanku, a sagovornici su predsjednik Irana Masoud Pezeshkian i Rezaei. Krimly je naveo da posjeta dolazi u okviru napora zemalja potpisnica da smire trenutnu krizu i podstaknu dijalog i diplomatska rješenja.

Saudijski vladin medijski ured, medijsko krilo pakistanske vojske i tursko Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah odgovorili na upit Reutersa.

Prema Bagheri Kaniju, Munir je prošle sedmice na sastanku s Rezaeijem najavio da su saudijski, turski i pakistanski zvaničnici odlučili doći u Teheran i održati zajednički sastanak.

Pakistanski komandant je tada razgovarao s predsjednikom Pezeshkianom i drugim visokim zvaničnicima, a iranski mediji su objavili da su mu poručili da razgovora s Washingtonom neće biti dok Teheran ne dobije ono što traži. Rezaei je nakon sastanka na X-u napisao da nijedan gram obogaćenog uranija neće biti iznesen iz Irana.

Saudijski Al Hadath je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je Munir u Teheranu otvorio i pitanje Huta, prenio oštro upozorenje Sjedinjenih Država i naglasio da Pakistan neće praviti kompromise kad je u pitanju njegova sigurnost.

Savez nastao u Meki, prvi put aktiviran zbog Huta

Mekanski odbrambeni sporazum potpisali su 7. augusta u Meki saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif. Sporazum se nadovezuje na strateški sporazum o uzajamnoj odbrani koji su Pakistan i Saudijska Arabija potpisali 17. septembra 2025. godine.

Po uzoru na član 5. NATO-a, oružani napad na bilo koju od tri države smatra se napadom na sve tri. Tekst ima 16 članova i predat je turskom parlamentu na ratifikaciju, a predviđa zajedničku vojnu obuku, razmjenu obavještajnih podataka, saradnju u odbrambenoj industriji i stalni sekretarijat u Saudijskoj Arabiji. Savezom upravlja Strateški politički i odbrambeni odbor, u kojem sjede ministri vanjskih poslova i odbrane te načelnici generalštabova.

Sporazum je na prvi test stavljen 5. oktobra. Na hitnom sastanku u Rijadu tri zemlje dogovorile su aktiviranje “mjera odvraćanja” i brzo raspoređivanje snaga u Saudijsku Arabiju zbog napada jemenskih Huta, što je bilo prvo aktiviranje saveza od potpisivanja.

“Odbor je dogovorio aktiviranje mjera kolektivnog odvraćanja u okviru Saveza kao odgovor na napade i na sve one koji su za njih odgovorni”, napisao je tada Khalid bin Salman. Na istom sastanku za prvog generalnog sekretara saveza imenovan je penzionisani general-pukovnik pakistanske vojske Numan Mahmud, s mandatom od tri godine.

Prema indeksu Global Firepower za 2026. godinu, tri članice zajedno imaju gotovo 1,4 miliona aktivnih vojnika, oko 3.400 vojnih letjelica, 6.000 tenkova i više od 340 plovila.

Pakistan je početkom oktobra saopćio da u Saudijskoj Arabiji ima “značajan broj” vojnika u odbrambene svrhe. Upitan o slanju turskih i pakistanskih snaga, američki predsjednik Donald Trump rekao je: “Mislim da žele pomoći Saudijskoj Arabiji i mislim da je to dobro.” Kasnije je rekao i da bi mogao zatražiti od Erdoğana da intervenira u korist Saudijske Arabije.

Huti gađaju aerodrom i rafinerije

Huti su posljednjih sedmica pojačali napade na kraljevinu. Preuzeli su kontrolu nad jemenskom obalom Crvenog mora, uključujući strateški moreuz Bab el-Mandeb, i gađali energetsku infrastrukturu i muslimanska sveta mjesta u Saudijskoj Arabiji. Tvrdili su i da su napali međunarodni aerodrom Kralj Khalid u Rijadu i rafineriju Petro Rabigh.

Ovim je prekinuto krhko četverogodišnje primirje između Saudijske Arabije i Huta. Saudijska Arabija je u jemenski rat ušla u martu 2015. godine na čelu koalicije protiv Huta, koji su godinu ranije zauzeli Sanu, a primirje uz posredovanje UN-a uspostavljeno je u aprilu 2022.

Uloga Irana u novoj eskalaciji je sporna. Prema Reutersu, visoki iranski zvaničnik potvrdio je da je Pakistan Teheranu prenio poruku da iskoristi svoj utjecaj i zaustavi napade, a odgovor je bio da “Iran ne kontroliše Hute”. Dva iranska izvora rekla su, s druge strane, da je Teheran Hutima rekao da napadaju Saudijsku Arabiju. Iran je prošle sedmice saopćio da ni Saudijska Arabija ni Huti nisu odgovorili na njegovu ponudu da posreduje.

Strah od novog rata SAD-a i Irana

Sastanak se održava u trenutku kada region strahuje od nastavka otvorenog rata. Bliski istok je u ratu od februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli iznenadne napade na Iran usred pregovora Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu. Aprilsko primirje, postignuto uz posredovanje Pakistana, okončalo je prvu fazu intenzivnog bombardovanja, ali dvije strane se i dalje bore za kontrolu nad Hormuškim moreuzom, kroz koji je ranije prolazila oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Trump je upozorio da bi SAD mogle “uskoro završiti posao” ako Iran ne promijeni kurs. Teheran za nastavak pregovora traži ukidanje američke blokade svojih luka, ukidanje sankcija na izvoz nafte i prekid neprijateljstava na svim regionalnim frontovima. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je da Teheran nije zatvorio prozor diplomatije i da se poruke Washingtonu i dalje šalju preko posrednika.

Za Saudijsku Arabiju i Iran zajednički sastanak u Teheranu bio bi nezamisliv prije samo nekoliko godina. Dvije zemlje prekinule su diplomatske odnose 2016. godine, nakon što je Rijad pogubio šiitskog svećenika Nimra al-Nimra, a demonstranti napali saudijska diplomatska predstavništva u Iranu. Odnose su obnovile tek u martu 2023. godine sporazumom postignutim uz posredovanje Kine u Pekingu.

Khalid bin Salman nije prvi put u Teheranu. U aprilu 2025. godine posjetio je iransku prijestolnicu i tadašnjem vrhovnom vođi Aliju Khameneiju uručio pismo kralja Salmana, što je bila najviša saudijska posjeta Iranu u posljednjih nekoliko decenija.

I Pakistan je godinama balansirao između Rijada i Teherana. Pakistanski parlament je 2015. godine odbio poslati vojsku u saudijsku koaliciju u Jemenu, a Pakistan i Iran su u januaru 2024. godine razmijenili udare na teritoriji druge strane, nakon čega su odnosi brzo normalizovani. Munir je u ratu iz 2026. postao jedan od ključnih kanala komunikacije između Teherana i Washingtona.

Analitičari izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti ranije su ocijenili da je održivost Mekanskog saveza kao čvrstog vojnog bloka upitna zbog različitih procjena prijetnji, nadmetanja za liderstvo u sunitskom svijetu i složenih odnosa koje i Turska i Pakistan imaju s Iranom. Upravo ti odnosi Ankari i Islamabadu sada daju ulogu posrednika između Rijada i Teherana.

(24sata.info)